Skip to content

malo iz drugih medija

Za obične ljude je najpovoljnija vijest da će plaće stalno rasti, i to u realnim iznosima.

Blago će ojačati inflacija, ali cijene nekretnina rast će sporije od povećavanja plaća i potrošačkih cijena, stoji u rujanskoj studiji jedne od najvećih financijskih institucija u svijetu – Deutsche Bank
Razdoblje stezanja remena za većinu stanovništva je na izmaku.

Pila se okreće naopako i dolaze loša vremena za manjinu, za najbogatije slojeve i bankare. Taj iznenađujući i dalekosežni zaključak nameće se iz najnovije, rujanske studije Deutsche Bank, u kojoj se tvrdi da je »svijet na prekretnici«.

Prošlih 35 godina bile su raj za bankare i financijski imućne ljude, ali s tim razdobljem je gotovo. Političari se pripremaju za zaokret, pa je pred nama razdoblje represije nad kapitalom i financijskim sustavom, koje može potrajati »tri sljedeća desetljeća, a možda i dulje«, prema riječima Jima Reeda, stratega Deutsche Bank.deutsche-bank Taj bankar nije sretan zbog prestojećeg povijesnog zaokreta, ali ukazuje na to da političari nemaju drugog izlaza. Svjetsko je gospodarstvo nakon krize iz 2008. zaglibilo i više ne može dosegnuti prijašnje visoke stope gospodarskog rasta – dijelom zbog starenja stanovništva i smanjivanja radno sposobne populacije. Politički zaokret se priprema zbog negativnih posljedica globalizacije, zbog siromašenja običnih ljudi na Zapadu te produbljivanja imovinskih nejednakosti. To je dovelo do brojnih pobuna stanovništva na izborima, do jačanja ekstremizma i populističkih stranaka. Političari moraju gasiti tinjajući požar. Moraju »kompenzirati ljude koji se osjećaju prikraćenima«, smatra strateg iz njemačke banke, jedne od najvećih u svijetu.

Čak 79 posto Nijemaca želi socijalnu pravdu Mnogi još nisu svjesni dubokih promjena koje su u svijesti ljudi nastale nakon krize iz 2008. Primjerice, u bogatoj Njemačkoj čak 79 posto građana smatra da bi glavni društveni cilj trebala biti socijalna pravda, otkrilo je nedavno istraživanje instituta Allenbach. Još 2009., takvih je bilo 48 posto, a većina Nijemaca tada je vjerovala da je socijalna nejednakost u društvu poželjna, jer razlike potiču razvoj. Štoviše, čak 59 posto Nijemaca, njih tri petine, danas smatra da bi društveni cilj trebala biti jednakost –što upućuje na rastuću težnju za socijalizmom. Političari moraju o tome itekako voditi računa.

“Bacajte novac iz helikoptera” btqgdm3l_helicopterU posljednje vrijeme sve češće čuje ideja da središnje banke trebaju »bacati novac iz helikoptera«. Tu frazu, koju je skovao jedan od najvećih ekonomista Zapada Milton Friedman, ne treba shvatiti doslovce. Pod tom kovanicom najčešće se smatra da bi središnje banke trebale natiskani novac izravno davati državnim proračunima i pokrivati njihove manjkove, što posljednjih desetljeća nisu radile. Sličan »novac iz helikoptera« nedavno je najavila japanska središnja banka, a o tome su počele razmišljati i neke druge u svijetu. Očito je da su vlasti zemalja došle u slijepu ulicu i traže izlaz u nuždi. Više ne znaju načina kako bi pokrenule gospodarstvo i zapošljavanje te umirile nezadovoljne, osiromašene birače. Međutim, »novac iz helikoptera« ne mora biti jedino rješenje za poticanje ekonomije.

– Moje je mišljenje da bez porasta prosječnih plaća u razvijenim ekonomijama ne možemo očekivati značajnije i održivo povećanje gospodarskog rasta, izjavio je prekjučer američki ekonomist Edward Harrison, s čijim se mišljenjem slažu i mnogi drugi. Pojednostavljeno rečeno, gospodarstvo je zaglibilo zato što su porasle socijalne nejednakosti: većina ljudi siromaši i gubi nekadašnju kupovnu moć. EU i SAD stoga su došli u krizu potražnje. Kako bi se povećala potražnja, a time ubrzalo i gospodarstvo, potrebna je veća javna i osobna potrošnja. Novca i kapitala u svijetu nikad nije bilo više nego danas, ali rijetko kada u povijesti bio je tako loše raspoređen.

Vlade, prekinite proračunsku štednju

Da se u posljednja dva-tri mjeseca nešto u svijetu dubinski mijenja, pokazuje i nagli obrat u razmišljanju pet golemih svjetskih (privatnih) banaka, koje su vladama predložile da prekinu dugogodišnju, zloglasnu politiku proračunske štednje. Barclays, Deutsche Bank, HSBC, Credit Suisse, Morgan Stanley i Bank of America Merrill Lynch, svaka na svoj način, posljednjih su tjedana sugerirale vladama neka povećaju izdatke iz proračuna, kako bi potaknule rast gospodarstva.

– Monetarna politika središnjih banaka više nema učinka i sada je vrijeme da vlade otvore svoje financijske slavine, makar i po cijenu povećanja proračunskog deficita – glasi zajednička poruka pet velikih banaka, kako ju je prepričao britanski Business Insider. Poruka tih banaka je iznenađujuća, jer su nakon krize iz 2008. upravo bankari najglasnije tražili stezanje remena narodu. Bili su glavni zagovornici politike nemilosrdne proračunske štednje, koja se provodila na račun većine stanovništva, osobito u članicama EU, pa i u Hrvatskoj.

Međutim, proračunska štednja kao lijek protiv krize doživjela je krah, jer nije uspjela ni smanjiti dugove država, niti pokrenuti gospodarstvo, pa vlade toj politici sada okreću leđa.

Bankari su, uz štednju, predlagali još jedan lijek za oporavak gospodarstva: središnje banke trebaju krenuti putem monetarnog popuštanja, odnosno masovno tiskati novac i sniziti kamate. Središnje banke to su i činile. Samo američki Fed je od 2009. natiskao više od 4.500 milijardi dolara, a Europska središnja banka već godinu i pol ubacuje u finacijski krvotok po 80 milijardi eura mjesečno, dok se kamate vrte oko nule. No, ni taj drugi lijek više ne daje rezultata. Gospodarstvo na Zapadu je zaglibilo i već osam godina ne može na zelenu granu.

Taj silan novac, kojeg su naštampale središnje banke, naime, nije završio tamo gdje treba – u gospodarstvu, ili u džepovima osiromašenih građana. Ostao je prikliješten u komercijalnim bankama i završio na burzama. Od njega su koristi imali najbogatiji slojevi, koji su postali još bogatiji.

 

 

Autor: Urednik, 26. rujan

Od → Vijesti


Trenutačno nema komentara

Napišite odgovor

Info: XHTML je dopušten. Vaša E pošta neće biti objavljena.

Pretplatite se na komentare putem RSS servisa