Skip to content

iz medija

EU je jedno od najbogatijih područja na svijetu.

Unatoč tome 95 milijuna Europljana živi u opasnosti od siromaštva.

Porazna je i činjenica da je 10 posto zaposlenih Europljana izloženo riziku od siromaštva jer se niske plaće u mnogim državama članicama ne povećavaju istom stopom kao i druge vrste plaća. Sve to dovodi do nejednakosti u dohotku koji stvara nejednakosti u društvu,

smanjuje sposobnost ljudi da podmiruju svoje financijske obaveze i

bitno narušava kvalitetu njihova života. 

Stoga je Europski parlament usvojio rezoluciju o smanjivanju razlika i suzbijanju siromaštva među zaposlenima i podržao prijedlog Europske komisije o direktivi o minimalnim plaćama kojom bi se osiguralo da svi zaposleni od svoga rada mogu dovoljno zarađivati za pristojan život. Za ukidanje siromaštva među zaposlenima, zastupnici pozivaju na uvođenje minimalne plaće, jednake uvjete rada za sve i

bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života. 

No, europska direktiva o minimalnim plaćama ne govori o jedinstvenoj minimalnoj plaći na razini EU, što bi bio ideal i što bi zapravo bila prava Europa.

To je neizvedivo s obzirom na veliku razliku u ekonomskoj snazi pojedinih zemalja članica pa direktiva o minimalnim plaćama traži uvođenje minimalne plaće

u sve zemlje članice. Za svaku zemlju članicu posebno bi se radili izračuni po kojima minimalna plaća ne bi smjela biti niža od 50 posto prosječne i 60 posto medijalne plaće,

i ne bi smjela biti ispod nacionalne linije siromaštva.

A zašto 95 milijuna Europljana živi u opasnosti od siromaštva?

Od 27 zemalja članica njih 21 imaju određenu minimalnu plaću.

Prema podacima EUROSTAT-a za siječanj 2021. najmanju minimalnu plaću u bruto iznosu ima Bugarska – 332 eura. Zatim slijede, Mađarska – 442 eura, Rumunjska – 458 eura, Latvija – 500 eura, Hrvatska – 563 eura, Češka – 579 eura, Estonija – 584 eura, Poljska – 614 eura, Slovačka – 623, eura, Litva -642 eura, Grčka – 758 eura,

Portugal – 776 eura, Malta – 785 -eura, Slovenija 1.024 eura, Španjolska – 1.108 eura, Francuska – 1.555 eura, Njemačka – 1.614 eura , Belgija – 1.626 eura,

Nizozemska – 1.685 eura, Irska 1.724 eura i Luksemburg 2.202 eura.

 Kada je o Hrvatskoj riječ prosječna bruto plaća kreće se između 9.200 i 9.300 kuna

(oko 1.240 eura), a zakonom određena bruto minimalna plaća iznosi 4.250 kuna

( oko 563 eura). Dakle, minimalna plaća u Hrvatskoj ne dostiže predloženi cilj

da ne smije biti niža od 50 posto prosječne plaće. Ona bi u ovom trenutku trebala iznositi najmanje 4.650 kuna bruto. 

Načelo da je rad najbolji lijek za siromaštvo ne djeluje u sektorima s niskim primanjima niti za one koji rade u nesigurnim i netipičnim radnim uvjetima.

Zastupnici stoga pozivaju Komisiju i države članice da u okvir svojeg općeg cilja okončanja siromaštva u EU-u uključe i sprečavanje siromaštva među onima koji su već zaposleni. Direktivom o minimalnim plaćama bi se trebalo osigurati da propisane minimalne plaće uvijek budu iznad praga siromaštva, a poslodavci ne bi smjeli

od minimalne plaće odbiti troškove obavljanja posla, kao što su smještaj,

potrebna odjeća, alati, osobna zaštita i druga oprema, kao i troškove edukacije radnika,

Stav Europske konfederacije sindikata je da se niti jedna skupina radnika ne može isključiti iz zakonom ili Kolektivnim ugovorom određenih minimalnih plaća u nekoj zemlji – mladih radnika, novozaposlenih radnika, migranata i svih ostalih.

Osim toga, ovaj prijedlog ne uskraćuje niti jednoj članici EU da uređuje minimalne plaće kao što je to činila do sada. Ako je neka zemlja do sada minimalne plaće uređivala

kroz Kolektivni ugovor može to nastaviti i dalje i ne mora pisati nove zakone.

o propisima

Europski parlament – Parlament poziva na donošenje europskog propisa kojim se radnicima omogućuje da isključe digitalne uređaje izvan radnog vremena bez straha od posljedica na poslu. U zakonodavnoj inicijativi usvojenoj s 472 glasova za, 126 protiv i 83 suzdržanih, zastupnici su pozvali Komisiju da predloži propis koji će omogućiti svima koji rade od kuće da se „isključe” izvan radnog vremena. Usto treba utvrditi minimalne uvjete za rad na daljinu i pojasniti radne uvjete, radno vrijeme i razdoblja odmora.

Zastupnici ističu da sve veća upotreba digitalnih alata u radu dovodi do kulture

„stalne uključenosti”, koja negativno utječe na ravnotežu poslovnog i privatnog života radnika.

ako je rad od kuće bio ključan za očuvanje zaposlenosti i poslovanja za vrijeme koronakrize, kombinacija dugog radnog vremena i povećanih zahtjeva dovodi do učestalije pojave anksioznosti, depresije, izgaranja na poslu i drugih fizičkih i mentalnih problema. 

Parlament smatra da je pravo na isključivanje temeljno pravo koje radnicima omogućuje da se ne bave radnim zadacima kao što su pozivi, e-pošta i druge digitalne komunikacije izvan radnog vremena. To obuhvaća i godišnji odmor i druge slobodne dane. Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi radnicima omogućile da iskoriste to pravo, među ostalim i njegovim uvrštenjem u kolektivne ugovore između socijalnih partnera.

Trebale bi osigurati i da radnici zbog toga ne budu izloženi diskriminaciji, kritiziranju, otpuštanju ili drugim negativnim posljedicama.

 „Ne možemo pustiti milijune radnika koji su iscrpljeni od pritiska da budu stalno na usluzi i s produljenim radnim vremenom. Sad je trenutak da se zauzmemo za njih i omogućimo im što zaslužuju, pravo na to da se isključe. To je ključno za naše mentalno i fizičko zdravlje. Vrijeme je da obnovimo radnička prava kako bi ona odgovarala novoj realnosti digitalnog doba“, rekao je izvjestitelj Alex Agius Salib (S&D, Malta), nakon glasanja.

Od izbijanja pandemije bolesti COVID-19 rad od kuće povećao se za gotovo 30 %.

Očekuje se da će se taj trend nastaviti ili čak dodatno povećati. Istraživanje Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta pokazuje da je vjerojatnost da će osobe koje redovito rade od kuće raditi više od 48 sati tjedno, što je i tjedna gornja granica, više nego dvostruko veća u usporedbi s osobama koje rade u prostorima poslodavca.

Gotovo 30 % takvih radnika na daljinu navodi da svaki dan ili nekoliko puta tjedno rade tijekom slobodnog vremena, za razliku od manje od 5 % radnika koji rade u uredima.

podsjetnik

Uobičajeno, početkom godine, na snagu stupa niz novih zakona, ili izmjena i dopuna već postojećih, primjerice novi Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe, novi Zakon o strancima, paket zakona kojima se regulira peti krug porezne reforme – izmjene zakona o porezu na dohodak, na dobit, o PDV-u, o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o financiranju lokalnih jedinica, kao i novi zakoni koji reguliraju bankarski sektor….

Na snagu su s početkom ove godine stupili i neki podzakonski akti, primjerice uredba o minimalnoj plaći.

Tako, Hrvatska u 2021. uvodi nacionalnu naknadu za starije u iznosu od 800 kuna, povećava minimalnu plaću na 3.400 kuna neto, smanjuje stope poreza na dohodak na 20 odnosno 30 posto, a na 10 posto stopu poreza na dobit za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna kuna, ukida kvote za strane radnike, regulira privremeni boravak digitalnih nomada… za više potražite – Autor: Poslovni.hr/Hina