Skip to content

o uvjetima rad

Budući da u našem zakonodavstvu nisu propisani minimalni zahtjevi
u vezi rada radnika na otvorenom u slučaju visokih temperatura, objavljene su
Smjernice dobre prakse o radu na otvorenom u uvjetima visokih temperatura,
Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
te preporuke Zavoda za uneprjeđivanje zaštite na radu.
Naime, radnici koji obavljaju određene poslove na otvorenom, kao što su
poslovi u građevinarstvu, poljoprivredi, poslovi na montaži, intervencijama itd.,
rade u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima,
a takav rad u uvjetima visokih temperatura može utjecati na zdravlje radnika.

…iz medija

Hrvatsko gospodarstvo u prvom je tromjesečju ove godine raslo 3,9 posto!.
Toliko je, naime, prema upravo objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku,
narastao bruto domaći proizvod u prvom kvartalu u odnosu na isto razdoblje prošle godine,
dok je BDP rastao 1,8 posto prema prethodnom kvartalu.

U prvom kvartalu prošle godine zabilježen je rast od 2,5 posto.
Sudeći prema ovogodišnjem visokom rastu u prvom,
obično ‘tankom’ kvartalu, a za razliku od dosadašnjih predviđanja,
i ovogodišnji rast mogao bi biti veći od lanjskih 2,6 posto.
Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a
u prvom tromjesečju 2019. ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava.
Potrošnja je u prvom kvartalu rasla četiri posto (lani 3,5 posto),
s tim da su kućanstva potrošila 4,4 posto više, a država 3,1 posto..
Bruto investicije u fikni kapital narasle su čak 11,5 posto (lani 6,1 posto).
Izvoz roba rastao je 7,6 posto (lani samo 0,3 posto), a usluga 0,9 posto (lani tri posto).
To daje ukupni rast izvoza roba i usluga od 4,6 posto,
što je znatno više od lanjskog rasta od 1,3 posto.
Na uvoznoj strani statistika je zabilježila rast uvoza roba od 5,9 posto (lani devet posto)
i rast uvoza usluga od visokih 16,6 posto (lani pad od 2,8 posto).
Na uvoznoj strani statistika je zabilježila rast uvoza roba od 5,9 posto (lani devet posto)
i rast uvoza usluga od visokih 16,6 posto (lani pad od 2,8 posto).

iz medija

Kažu da će ovo biti godina poskupljenja – Zagrepčani, primjerice, od studenog ove godine, još je uvijek neslužbena informacija, mogu očekivati i sto posto više račune za odvoz otpada, dok su Varaždinci, primjerice, već prosvjedovali zbog računa za otpad koji su im drastično porasli. Ova će godina, nema sumnje, biti godina poskupljenja režijskih i drugih troškova u kućanstvima, i brzo će nestati benefiti od pojeftinjenja neke hrane i režija zbog smanjenja PDV-a. Primirje sa poskupljenjima, nažalost, nije trajalo dugo.
Od 1. travnja oko 600 tisuća kućanstava u Hrvatskoj koja koriste gradski plin, taj trošak plaćaju u prosjeku sedam posto više nego dosad, što je porast od dvadesetak kuna mjesečno. Te će cijene na snazi biti do 1. siječnja iduće godine, kad nas opet očekuje blago poskupljenje, a kakve će cijene plina biti od 1. travnja 2020., nije poznato. Najnovije poskupljenje od sedam posto opravdano je porastom cijena plina na tržištu, a što nas tek čeka u travnju 2021. godine, kad se plinsko tržište u Hrvatskoj potpuno liberalizira, i cijene više ne budu regulirane, teško je predvidjeti.

Za oko dvadeset posto je 1. travnja porasla i cijena električne energije dijelu poduzeća koja još uvijek iz HEP Elektre nisu prešla nekome od alternativnih, jeftinijih opskrbljivača. Budući da su cijene električne energije na tržištu ove godine također rasle, poskupljenje tvrtkama mogla bi biti uvertira u poskupljenje struje i kućanstvima od 1. srpnja, neslužbeno se nagađa oko pet posto. Do tog datuma, naime, HEP mora donijeti nove svoje tarife.

Alternativni opskrbljivači poput RWE-a i GEN-I-ja ističu kako o poskupljenjima zasad ne razmišljaju, no od njih struju kupuje tek manji dio, oko deset posto kućanstava. I oni i HEP, kod kojeg je većina potrošača, dakako, prate cijene na burzama, kojima se onda prilagođavaju, a sve su oči, na kraju krajeva, uprte u tržište nafte, čija cijena raste četvrti tjedan zaredom.

Prema podacima HGK, cijena sirove nafte Brent na londonskoj burzi trenutno se kreće od 68 do gotovo 70 dolara po barelu, što je mjesečni porast od gotovo šest posto, na američkom tržištu i veći, od oko deset posto. Promatrajući prvi kvartal ove godine, cijene nafte porasle su otprilike 30 posto, čemu je razlog kontinuirano smanjenje proizvodnje nafte članica OPEC-a, koje od siječnja provode redukcijsku politiku.

Smanjenjem dnevne proizvodnje žele utjecati na regulaciju prezasićenog tržišta te na volatilnost kretanja cijena. Prema informacijama portala cijenegoriva.info, Eursuper 95 na hrvatskim crpkama košta od 9,99 do 10,14 kuna za litru, Eurodizela od 9,57 do 9,95 kuna, što će, nema sumnje, ove godine, zajedno s poskupljenjem struje dijelu poduzeća, utjecati i na dizanje cijena drugih proizvoda.

Kako se pak bliži obaveza Hrvatske da do 2020. godine odvaja najmanje polovicu korisnog otpada iz »smeća«, gradovi i općine se ubrzano pripremaju i za novi sustav prikupljanja i odvoza otpada, što će utjecati i na rast računa za kućanstva. Zagrepčani, primjerice, od studenog ove godine, još je uvijek neslužbena informacija, mogu očekivati i sto posto više račune za odvoz otpada, dok su Varaždinci, primjerice, već prosvjedovali zbog računa za otpad koji su im drastično porasli.

Od 1. siječnja iduće godine porast će i cijena mlijeka i mliječnih proizvoda zbog povratka povratne naknade od pola kune na tu ambalažu, dok će uvedena biti i povratna naknada na ambalažu zapremnine dva decilitra, koja se dosad u cijeni proizvoda nije plaćala.

S prvim danom travnja Riječanima je poskupjela i voda, u prosjeku za 19 kuna, pa će kućanstvo koje mjesečno troši oko deset kubika vodu umjesto 146,36 kuna, plaćati 165,40 kuna, dok je za nešto više od četiri kune poskupio i fiksni dio računa, koji će sad iznositi 15 kuna mjesečno.

– Ljudi nekako izdrže veće cijene, ali uz koju cijenu? Porast troškova tvrtkama odrazit će se na materijalna prava njihovih zaposlenika – dok god ide, poslodavci će pritiskati zaposlene, to je standardni recept, a kad to više ne budu mogli, svoje veće troškove ‘iskrcat’ će na cijene, odnosno na krajnje kupce – komentar je Krešimira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata. Sa cijenama smo, kaže, ne u rangu prosjeka Europe, nego rame uz rame razvijenim europskim zemljama, samo su plin i električna energija kod nas jeftiniji.

– A visina hrvatske prosječne plaće je, pritom, u visini četvrtine prosječne plaće tih razvijenih zemalja. Kad energenti poskupljuju, hrvatski su građani prisiljeni štedjeti na hrani, jer drugih izvora štednje više nemaju. S onim što trošimo na hranu ionako smo već u samome ‘vrhu’ Europe – poručuje Sever. To će se u ovoj godini, napominje, dodatno pogoršati, pri čemu se ionako već nezdravo hranimo i živimo.

Brzo ćemo, dodaje, potrošiti ono što smo, prošle godine, dobili na jeftinijem gorivu i, nadalje, smanjenju PDV-a na određene režijske troškove i hranu. Bili smo siromašni, sad ćemo biti, zaključuje Sever, još siromašniji.