Skip to content

iz medija

Pred Vladom je izazov dubinske promjene zadnjeg kruga porezne reforme,
o čemu politički razgovori još nisu počeli, ali poručuju
da će se sve znati tijekom sljedeća dva tjedna

Odluči li premijer Andrej Plenković još jednom odgoditi ili čak odustati od izbornog obećanja o smanjenju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, u tome će imati potporu koalicijskih partnera, većine stručnjaka, ali i sindikata.

Čelnici sindikalnih središnjica već su krajem srpnja, nakon objave mjera iz četvrtog kruga porezne reforme, apelirali da se ne ide u smanjenje PDV-a, a šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever danas ponavlja kako bi “objeručke pozdravio” odustajanje od te mjere. Pred Vladom je, međutim, sada zadatak da preusmjeri okodvije milijarde kunakoje bi zbog odustajanja od smanjenja opće stope ostale u državnoj blagajni, a ideje kako bi država trebala utrošiti taj novac vrlo su različite.

Dio novca ide u veće plaće
S obzirom na “nabujale” zahtjeve sindikata javnih službi koji traže veće plaće zaučitelje, medicinske sestre, policiju i pravosudne policajce, očito je da će se dio novca morati usmjeriti u povećanje plaća. To je, uostalom, bio i “okidač” za premijerovu izjavu kako se razgovara o svemu, pa i o odustajanju od smanjenja opće stope PDV-a, no politika i sindikati u tome imaju različit pristup, a u načinu na koji bi dizali plaće razlikuju se i pojedini koalicijski partneri. HDZ, naime, zastupa stav da bi plaće trebalo povećati horizontalno svima, odnosno da treba razgovarati o podizanju osnovice za izračun plaća u državnim i javnim službama, no HNS je čvrsto uz zahtjeve učiteljskih sindikata da se plaće u prosvjeti korigiraju putem koeficijenata, i to zašest posto.

Uz to, HNS je još ljetos najavio da će amandmanom na zakone koji bi trebali osigurati provođenje četvrtog kruga porezne reforme predložitijedinstvenu stopu poreza na dohodakod 20 posto i od toga u međuvremenu nisu odustali. Njihov Davor Nađi jučer nam je kazao kako je riječ o mjeri koja će se kad-tad morati provesti te da se s koalicijskim partnerima razgovara hoće li to biti ove ili iduće godine. Takav pristup značio bi smanjenje stope kojom se oporezuje velika većina plaća u Hrvatskoj, ali i ukidanje stope od 36 posto kojom se oporezuju najviše plaće, za što sindikati ne žele ni čuti.

– To bi bilo izvan razuma. Argument je da bi se ukidanjem najviše stope zadržali liječnici ili informatičari, no na veliku većinu njih ta se stopa ne odnosi. Njezino ukidanje pogodovalo bi samo članovima uprava – tumači Krešimir Sever, uvjeren da bi trebalo razmisliti i o snažnijem oporezivanju “bezobrazno visokih plaća koje neki sami sebi dijele”. S obzirom na ovakvu reakciju sindikata, teško da bi se Vlada u izbornoj godini usudila ukidati najvišu poreznu stopu.

Sever se pritom zauzima zarazdvajanje stope od 24 postona dva dijela, što bi značilo uvođenje dodatne, niže stope poreza na dohodak, koju zagovaraju i drugi sindikati. SSSH je primjerice u javnoj raspravi na zakonske izmjene, koja je u tijeku, predložio vraćanje stope od 12 posto. Obje sindikalne središnjice zagovaraju i povećanje osobnog odbitka sa sadašnjih 3800 na 4370, odnosno 5000 kuna. To je od samog početka porezne reforme bila i ideja dijela vladajućih stranaka, no ministar financija Zdravko Marić tada je uzvraćao kako je Hrvatska već sada među zemljama EU koje imaju nižu stopu oporezivanja dohotka te kako 1,8 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj i nije u škarama poreza na dohodak. Posljednjih dana iz Banskih dvora stižu naznake da se ipak razmišlja i o takvoj mogućnosti.

Bandić nije za mjere za mlade
Problem je, međutim, što je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave pa svako smanjenje nailazi na kritike i protivljenje gradonačelnika, kojih je u Saboru nemali broj. Na priču o novom rezanju gradskih prihoda teško da bi ostao miran zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je još lani burno reagirao na smanjenje prihoda od poreza na dohodak i promet nekretnina te prijetio da takva reforma neće dobiti podršku njegove stranke i tražio uvođenje poreza na nekretnine. Kako se neslužbeno može čuti, zagrebački gradonačelnik nije najbolje reagirao ni na najnovije mjere kojima bi se od plaćanja poreza na dohodak u cijelosti ili djelomice oslobodilo mlade od 30 godina. A Bandićev klub u Saboru broji 12 zastupnika. U Vladi kažu kako su sve održive opcije na stolu, no politički razgovori o novoj verziji porezne reforme još uvijek nisu počeli. O svemu će se, kažu, odlučivati tijekom sljedeća dva tjedna.

iz medija

U Slavonskom Brodu je u petak 16. rujna 2019. održana
Završna konferencija Projekta ”Zaštita na radu – prilika i izazov u socijalnom dijalogu”.
Tijekom 18 mjeseci trajanja Projekta (od 29. ožujka 2018. godine do 28. rujna 2019. godine)
provedeno je istraživanje o stanju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu na području
Slavonije, Baranje i Srijema kojim je istražena kvaliteta socijalnog dijaloga u provedbi
zaštite zdravlja i sigurnosti na radu na uzorku od 239 sudionika,
izdana je publikacija s rezultatima i zaključcima istraživanja i
priručnik za praktičan rad povjerenika radnika za zaštitu na radu,
održane su 22 edukacijske radionice i
Okrugli stol na kojem smo kroz 4 tematske cjeline razmijeniti iskustva i
najbolje prakse za kvalitetniji i snažniji dijalog
o pitanjima važnim za zdravlje i sigurnost radnica i radnika.

Provedbom Projekta istražili smo kvalitetu socijalnog dijaloga u provedbi
zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i ojačali razmjenu iskustava i
najboljih praksi za kvalitetniji i snažniji socijalni dijalog
po pitanjima važnim za zdravlje i sigurnost radnika, kojim aktivnostima smo:

(i) poboljšali interne kapacitete i stručnost u području
partnerstva i socijalnog dijaloga socijalnih partnera;

(ii) unaprijedili znanja i vještine 197 sudionica važnih za osnaženje socijalnog dijaloga iz zaštite zdravlja i sigurnosti, od kojih su 66 (33,50%) članovi sindikata udruženih u NHS i 131 (66,50%) radnik zaposlen u članicama Hrvatske udruge poslodavca;

(iii) stvorili nužne stručne kapacitete za pokretanje ”Škole socijalnog dijaloga” kao nastavka ovog Projekta.

Nositelj Projekta je Nezavisni sindikat radnika u proizvodnji hrane i pića, a partneri u Projektu su Brodsko-posavska županija, Hrvatska udruga poslodavaca, Nezavisni hrvatski sindikati, Nezavisni sindikat »Socijalna pravda« i Požeško-slavonska županija.

Ukupna vrijednost Projekta,
sufinanciranog u 100% iznosu sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda,
iznosi 962.917,90 kuna.

..još iz medija

Prosječna mirovina isplaćena u kolovozu iznosila je 2.444 kune za 1,14 milijuna umirovljenika umirovljenih prema općim propisima te s isplatama prema međunarodnim ugovorima. Ipak, većina građana živi s ispodprosječnim mirovinama. Najbolje to potvrđuje podatak kako je ovoga mjeseca na račune čak 660 tisuća umirovljenika sjela mirovina manja i od prosjeka i od hrvatske linije siromaštva (2.321 kunu), do 2.200 kuna.

Pojedinačno, najniža mirovina je ona invalidska te ne doseže niti 2.000 kuna koliko prima oko 115 tisuća umirovljenika.
Starosna mirovna u prosjeku iznosi 2.653 kune, a ona za dugogodišnje osiguranike sa 40 ili više godina radnog staža 3.589 kuna. Visina prijevremene starosne mirovine je 2.540 kuna.
Obiteljska mirovina u prosjeku je 2.000 kuna i prima je 220.000 građana.

S braniteljskim i vojnim mirovinama Hrvatska ima 1,23 milijuna umirovljenika. Njihove su mirovine u prosjeku znatno veće od običnih. Tako umirovljene vojne osobe i policijski službenici ostvaruju prosječnih 3.794 kuna, a branitelji, njih oko 71.000, 5.800 kuna. Pripadnici HVO-a imaju 3.108 kuna mirovine.

Kada se zbroje kategorije običnih (među kojima su i povlašteni umirovljenici poput saborskih zastupnika koji podižu prosjek) te oni vojni i braniteljski, prosječna mirovina iznosi 2.658 kuna.

Zvuči nestvarno, ali više od 90 tisuća građana ostvaruje hrvatsku mirovinu do 500 kuna, a ona u prosjeku iznosi 231 kunu. Pritom, najviše je riječ o mirovinama koje se isplaćuju samo za nekoliko godina staža ostvarenog u Hrvatskoj uz inozemnu mirovinu.

Mirovinu od 500 do 1.000 kuna prima oko 78 tisuća građana, a onu od tisuću do 1.500 kuna njih oko 106 tisuća. U idućem razredu s prosjekom od 1.761 kunu je oko 172 tisuće umirovljenika.
Najbrojnija je pak skupina onih s mirovinom od dvije do 2.500 kuna, koliko prima oko 208 tisuća građana s prosjekom od 2.226 kuna.

Oko 156 tisuća umirovljenih građana ostvaruje prosječnu mirovinu od2.752 kune, dok je onih s primanjima od 2,5 do tri tisuće kuna oko 104 tisuće. Oko 80 tisuća građana ima mirovinu od 3.500 do 4.000 kuna, zatim do 4,5 tisuće kuna ih je oko 54 tisuće,
a do 5 tisuća kuna 33 tisuće.

Oko 35 tisuća građana ostvaruje mirovinska primanja od pet do šest tisuća kuna, a od 6 do sedam tisuća ih je samo 12.000. Mirovinu između 7 i 8 tisuća kuna ima tek nešto više od pet tisuća građana Hrvatske,
a toliko ih je otprilike smirovinom većom od 8.000 kuna.