Skip to content

još iz medija

Direktor Svjetske organizacije rada (ILO) Guy Ryder upozorio je na važnost mentalnog zdravlja radnika u vrijeme povećanog stresa zbog pandemije covida-19 u subotu na Svjetski dan mentalnog zdravlja. “Pandemija je promijenila naše živote na nezamislive načine.

Svi ljudi oko nas pate. I ne znamo što će donijeti budućnost.

Svi si postavljaju pitanja – koliko će ljudi ostati bez posla, kada ćemo se vratiti u normalu i što će biti novo normalno”, priopćio je Ryder.

Za mlade ljude koji tek dolaze na tržište rada strah je dodatno pojačan.

“Kako ću preživjeti do kraja mjeseca? Kako ću prehraniti svoju obitelj”, samo su neka pitanja koja ih muče, upozoravaju iz organizacije.

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se ove godine pod sloganom “Mentalno zdravlje za sve. Veliko ulaganje – velik uspjeh. Svatko. Posvuda”.Proteklih nekoliko mjeseci mnogi radnici osjećali su se bespomoćno. Rad na daljinu prouzročio je dodatni stres.

Radnici su bili izolirani i bili zarobljeni između obiteljskih i poslovnih obveza jer se izgubila jasna linija između posla i privatnog života.

Oni koji ne mogu raditi od kuće osjećaju tjeskobu i smatraju da su nepravedno izloženi riziku od zaraze.

ILO poziva na otvorene razgovore o mentalnom zdravlju na radnom mjestu te na suzbijanje stigmatizacije i diskriminacije onih koji su najteže pogođeni, uključujući mlade koji ne mogu planirati svoju budućnost, starije radnike koji strahuju da neće više pronaći posao,

radnike na prvoj liniji koji misle da im nije osigurana dovoljna podrška u pandemiji. Na razini države vlade trebaju nastaviti ulagati u socijalnu zaštitu i poduzeti dodatne mjere za mentalno zdravlje ranjivih skupina. Na međunarodnoj razini bogatije nacije trebaju pomoći manje razvijenim nacijama, priopćio je ILO.

“Svi moramo pokazati brigu za svoju obitelj, prijatelje i kolege na poslu tako da nastavimo brinuti o vlastitoj dobrobiti i ne smije nas biti strah razgovarati i tražiti potrebnu pomoć”, dodaju iz ILO-a.

još iz medija

Službeni podatci pokazuju da su razine plaća u Europi usko vezane s pokrivenošću radnika kolektivnim ugovorima. U devet od deset država članica sa najnižim prosječnim i minimalnim plaćama samo 7 do 30 posto zaposlenih ima koristi od razine plaća koju su ispregovarali sindikati.
S druge strane, više od 70% zaposlenih u osam od deset zemalja u kojima su najviše plaće, to imaju zbog kolektivnog pregovaranja. 

Međutim problem postoji u svakoj zemlji – 19 milijuna radnika ne koristi pogodnosti  kolektivnog pregovaranja u Njemačkoj,  a 76 milijuna (39% svih zaposlenih) je isključeno širom EU.

  10 država sa najnižom plaćom (najniža je prva u stupcu)   Pokrivenost KU   Promjene u pokrivenosti od 2000. Broj radnika na koje se odnosi KU Broj radnika na koje se ne odnosi KU
Bugarska 23% – 33% 718,405 2.4m
Rumunjska 23% – 77% 1.9m 6.4m
Litva 7% – 8% 92,834 1.2m
Latvija 14% – 4% 121,968 749,200
Mađarska 21% -17% 931,896 3.5m
Poljska 17% -8% 2.7m 13.3m
Slovačka 25% -26% 637,150 1.9m
Češka 30% -5% 1.5m 3.6m
Hrvatska 45% -19% 741,330 906,100
Estonija 19% -4% 121,752 519,000

Europska konfederacija sindikata (ETUC) naglašava ove podatke budući da Europska komisija razmatra kako primijeniti obećanje Ursule von der Leyen da će „osigurati da svaki radnik u našoj Uniji ima pravednu minimalnu plaću“.

Komisija svoju inicijativu treba predstaviti 28. listopada. ETUC traži direktivu koja će osigurati da države članice ne mogu odrediti minimalnu plaću u iznosu ispod praga siromaštva* te će štititi i promicati kolektivno pregovaranje u svakoj državi članici.

Trenutačno je 76 milijuna radnika u cijeloj EU isključeno iz pogodnosti koje donosi kolektivni ugovor, što za njih znači niže plaće i veću nejednakost u svakoj državi članici.

Bilješka:

  • *60% medijalne I 50% prosječne plaće (temeljem nacionalne bruto plaće za puno radno vrijeme)
  • Podatci za kolektivno pregovaranje – izračuni ETUI na temelju podataka  ICTWSS Database , Amsterdam Institute for Advanced Labour Studies (AIAS) i OECD.
  • Podatci o plaćama –  Eurostat data– medijalna bruto plaća po satu
  • Odgovor ETUC-a na savjetovanje Komisije

Foto: Europski parlament

Tabela koja pokazuje države članice po redoslijedu razine medijalne bruto plaće po satu rada (od niske prema visokoj):

  Države (od najniže do najviše plaće)   Pokrivenost KU   Promjene u pokrivenosti od 2000. Broj radnika na koje se odnosi KU Broj radnika na koje se NE odnosi KU
Bugarska 23% – 33% 718,405 2.4m
Rumunjska 23% – 77% 1.9m 6.4m
Litva 7% – 8% 92,834 1.2m
Latvija 14% – 4% 121,968 749,200
Mađarska 21% -17% 931,896 3.5m
Poljska 17% -8% 2.7m 13.3m
Slovačka 25% -26% 637,150 1.9m
Češka 30% -5% 1.5m 3.6m
Hrvatska 45% -19% 741,330 906,100
Estonija 19% -4% 121,752 519,000
Portugal 74% -4% 3443,738 1.2m
Slovenija 71% -29% 687,067 280,600
Grčka 25% -75% 952,650 2.8m
Cipar 44% -19% 179,960 229,000
Malta 50% -7% 128,100 128,100
Španjolska 68% -7% 13.4m 6.3.m
Italija 80% Nema promjene 18.1m 4.5m
Austrija 98% Nema promjene  4.2m 86,100
Francuska 94% -4% od 2014 25.2m 1.6m
Njemačka 54% -14% 22.4m 19.1m
Nizozemska 78% -4% 6.8m 1.9m
Finska 91% +6% 2.2m 222,700
Belgija 93% -3% 4.4m 334,600
Luxembourg 59% -1% 169,389 117,700
Švedska 90% -4% 4.4m 492,400
Irska 34% -8% 771,426   1.4m
Danska 82% +5 2.2m 503,400

održan sastanak

U prostorijama Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske u utorak, 8. rujna 2020. godine, uz pridržavanje preporučenih epidemioloških mjera, održan je sastanak predstavnika

sindikata i pravnika zaposlenih u sindikatima udruženima u

Nezavisne hrvatske sindikate na kojem se raspravljalo o najavi pokretanja pregovora radi izmjena Zakona o radu.

U uvodnom obraćanju sudionicima predsjednik NHS-a Krešimir Sever iznio je moguća područja izmjene zakona, temeljem najava koje dolaze od strane ministra rada i iz poslodavačkih redova, a koje se odnose na uređenje rada od kuće, odnosno rada na izdvojenom mjestu rada, rada kod više poslodavaca, rada na određeno vrijeme te olakšavanje otkazivanja.

U nastavku rada predstavljeno je uređenje instituta rada na izdvojenom mjestu rada kroz hrvatsko i europsko zakonodavstvo, kao i prijedlozi sindikata za izmjenama Zakona o radu s obzirom na probleme uočene u njegovoj primjeni od 2014. godine.

Rasprava sudionika sastanka najvećim je dijelom bila usmjerena na najavu poslodavaca za potrebom dodatnog uređenja rada od kuće, kao i probleme u primjeni zakona u praksi,

koji otežavaju ili onemogućavaju ostvarenje pojedinih prava radnika.

U raspravi je posebno naglašeno kako, ako se pokrenu razgovori i pregovori o izmjenama Zakona o radu, radnici očekuju i traže da to ide u pravcu „defleksibilizacije“,

a ne daljnje fleksibilizacije Zakona.

Na kraju rasprave dogovorena je dinamika budućih sastanaka.