Utjecaj koronakrize još se ne vidi u novoobjavljenim statističkim podacima o plaćama,

po kojima je prosječna plaća za veljaču, isplaćena u ožujku, bila 6789 kuna te je nominalno oko 4 posto viša nego godinu dana prije, navodi dnevnik. Najbrže su na godišnjoj razini rasle plaće u zdravstvu – oko 9 posto – te su bile 8559 kuna, zatim u djelatnosti informacija i komunikacija (u kojima je i propulzivni IT sektor) i koje zapošljavaju oko 44 tisuće radnika. Njihove su prosječne plaće bile 9318 kuna te su u plusu 7 posto.

Treći najveći dobitnik je javna uprava čije su plaće rasle oko 6 posto i iznosile su 7934 kune.

Kad je o industriji riječ, najveće su plaće u ožujku isplaćene zaposlenima u farmaciji,

čak 16.070 kuna neto, a u toj branši radi nešto manje od pet tisuća radnika.

Zacijelo je riječ o isplati bonusa koji su znatno digli prosjek jer su prethodnih mjeseci prosječne plaće u farmaciji bile oko 9600 kuna.

Sličan skok prosječne plaće u farmaciji zabilježen je i za veljaču 2019.

Najniže su plaće bile u zaštitarskoj branši, 4430 kuna, a u njoj je zaposleno oko 12 tisuća osoba.

Medijalna neto plaća za veljaču bila je 5705 kuna, što znači da je 657 tisuća zaposlenih u pravnim osobama zarađivalo manje od 5705 kuna, a druga polovica više. Četvrtina najbolje plaćenih radnika u zemlji zarađivala je više od 7704 kune, s tim što je deset posto ili 131 tisuća najbolje plaćenih u zemlji zarađivalo više od 10.357 kuna neto.

Za mjesec dana slika će biti bitno drukčija jer će se tada pokazati kakav je bio utjecaj karantene na plaće zarađene u ožujku, a primljene u travnju. Već sad se zna da je više od 96 tisuća tvrtki zatražilo pomoć države za isplatu ožujskih plaća za 560 tisuća radnika.

Država im je osigurala 3250 kuna minimalca, a razliku do njihovih primanja trebali bi pokriti poslodavci. Od travnja se državna pomoć penje na 4000 kuna po radniku uvećanih za pripadajuće doprinose.

I prije koronakrize, oko 131 tisuća zaposlenih u pravnih osobama (bez obrta i samostalni profesija koje se također tu negdje) zarađivalo je oko minimalca, a daljnjih 130 tisuća imalo je prosječnu plaću između 3640 i 4188 kuna.

Tvrtkama čije se plaće kreću oko spomenutih vrijednosti nove državne potpore pokrit će gotovo sve obaveze za radničke plaće, a onima čiji su radnici na minimalcu ostat će i za neke druge troškove, donosi Večernji list.

Hoće li COVID-19 prodrijeti i u radno pravo?

Već u ožujku, kad se koronavirus proširio i u Hrvatsku, a poslodavci i radnici se našli u situaciji očuvanja radnih mjesta i poslovanja, govorilo se o tome kako se priprema posebni zakon kojim bi se suspendirale neke odredbe Zakona o radu. Onda su sindikati pisali hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću i Europskoj konfederaciji sindikata, koja je reagirala dopisom prema Europskoj komisiji i hrvatskoj Vladi zbog najave suspenzije radnih i socijalnih prava za vrijeme pandemije koronavirusa. Ta priča je tako zastala, ali poslodavci su ustrajni u zahtjevima novoguređenjaradnih odnosa u izvanrednim okolnostima,  dok iz nekih sredina sindikatima javljaju razne primjere derogiranja prava radnika. U kabinetu ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića kazali su nam kako u okviru situacije izazvane epidemijskim širenjem bolesti COVID-19, koja je dovela do negativnih učinaka na poslovanje gospodarskih subjekata, Vlada Republike Hrvatske i resorno ministarstvo razmatrajusveaspekte utjecaja provedbe protuepidemijskih mjera koje su na snazi, pa tako i utjecaj na radne odnose.

– No, za sada se ne planira normativna intervencija ni u važeći Zakon o radu, ni u smislu donošenja posebnog zakona koji bi na drukčiji način uređivao radne odnose, odnosno suspendirao prava radnika. Utjecaj epidemije na gospodarstvo u ovom trenutku je nesaglediv i nemoguće je predvidjeti okolnosti u kojima će se ono nalaziti nakon prestanka epidemije. Stoga, u aktualnim posebnim i bitno izmijenjenim okolnostima, koje se i dalje mijenjaju kako se razvija situacija s epidemijskom bolešću,

možemo potvrditi kako nismo pokrenuli službeni postupak izrade i donošenja zakona ni drugog propisa koji bi uređivao radne odnose na drukčiji način ni privremeno ni trajno – odgovorili su nam u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava na upit o tome pripremaju li, i koja, zakonska rješenja zauređenjeradnih odnosa u doba pandemije koronavirusa.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) kažu kako je borba s pandemijom upozorila na nužnost izmjene propisa radnog zakonodavstva. Najveći dio radnika radi od kuće te je potreba za jasnijom i jednostavnijom regulacijom povremenog rada na izdvojenom mjestu rada, na što je HUP sustavno upozoravao i zbog digitalizacije poslovanja, postala jedan od dva prioriteta za regulaciju rada zbog pandemije.

– HUP je krajem prošle godine uspio ublažiti odredbe Pravilnika o izradi procjene rizika pa poslodavac nema više obvezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada. Radi se o poslovima koji su na mjestu rada kod poslodavca procijenjeni kao poslovi s malim rizikom i, u pravilu, radi se o poslovima administrativne prirode. Mali je to uspjeh, jer je u samom ZOR-u i dalje nužno pojednostaviti postupke odobravanja povremenog rada radnika na izdvojenom mjestu rada, odnosno dodatnoureditirad na daljinu i eventualne modalitete istoga te preispitati smislenost zakonskih rješenja koja rad kod kuće ili na određenim izdvojenim mjestima rada uvjetuju provođenjem skupih i složenih postupaka za koje u uvjetima digitalne tehnologije više ne postoje nikakva opravdanja – ističu u HUP-u.

Nadalje, naglašavaju kako ekonomska situacija, zbog koje je posljedično došlo do naglog smanjenja ili izostanka poslovne aktivnosti, povlači za sobom mnoga pitanja, uključujući i nužnost da poslodavac može na jednostavniji način korigirati plaću radnika

u uvjetima smanjenih prihoda ili smanjene poslovne aktivnosti.

– Ovakva situacija je bez presedana pa stoga nije ni regulirana u postojećem zakonu.

I stoga treba omogućiti jednostavniju proceduru koja će definirati nove poslovne uvjete i primanja jer se u postojećem zakonodavstvu isto definira potpisivanjem aneksa ugovora sa svakim radnikom, što je za poslodavce koji zapošljavaju 500, 1000 ili 5000 radnika, posebno u uvjetima pandemije, gotovo nemoguće učiniti – smatraju u HUP-u i dodaju kako je nužno i redefiniranje pauze, kao i mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja i raskida ugovora o radu posebno za male i mikro tvrtke, čija opstojnost ovisi o doprinosu svakog zaposlenika. Posebno je važno, naglašavaju poslodavci, pojednostavniti administrativna rješenja kod sklapanja ugovora o radu, prijavljivanja radnika, evidencija, promjene poslova i mjesta rada, evidentiranja učinaka…

Poštovani djelatnici HRT,

dragi članovi našega Sindikata i svi koji to želite postati,

ovaj najveći Blagdan smisla života i rada,

neka Vama i Vašoj obitelji donese

blagostanje, obilje radosti i svako dobro.

SRETAN USKRS! 

Predsjedništvo SSR HRT