Skip to content

..još iz medija

18.02.2021

Više od 24 milijuna radnika koji primaju niske place u EU dobiti će nužno potrebno povećanje place ukoliko se prihvate sindikalni prijedlozi izmjena prijedloga

EU Direktive o primjernim minimalnim plaćama.

Europska konfederacija sindikata (ETUC) traži uvođenje “praga dostojanstva”

u zakonodavstvo koji će osigurati da se zakonski utvrđene minimalne place ne mogu isplatiti ispod 60% medijalne place i 50% prosječne place u državi članici.

Europska komisija uključila je prag u prijedlog direktive, ali samo kao indikativni vodič za države članice. ETUC od zastupnika u Europskom parlamentu traži da taj prag  bude obveza.  

ETUC također traži amandmane kojima bi se osiguralo da zahtjev “primjerenosti” u Direktivi znači da države članice mogu odlučiti o razini prema kojoj će se isplatiti zakonski utvrđene place u njihovoj zemlji (iznad praga), ali i da zakonski utvrđene minimalne place uvijek budu dovoljne za osiguravanje dostojnog standarda života.

Utvrđivanje “praga dostojanstva” rezulirati će u povećanju plaća za najmanje četvrtinu radne snage u šest EU zemalja pokazuje analiza Komisije.

Država Broj radnika koji će dobiti povećanje place temeljem “praga dostojanstva” Postotak ukupne radne snage koja će imati koristi od praga
Bugarska 648,951 23%
Češka 492,040 11%
Njemačka 6,834,661 18%
Estonija 116,361 21%
Grčka 907,486 34%
Španjolska 4,120,214 25%
Francuska 2,201,939 9%
Hrvatska 249,612 17%
Mađarska 803,709 20%
Irska 486,833 25%
Litva 115,777 10%
Luksemburg 57,552 22%
Malta 24,323 12%
Latvija 143,656 19%
Nizozemska 657,937 9%
Poljska 3,998,329 31%
Portugal 508,126 13%
Rumunjska 1,476,091 36%
Slovenija 61,832 7%
Slovačka 408,788 19%


To su preliminarni podatci koje je iznijela Europska komisija i radi se o niskoj procjeni. Na primjer, točna brojka za Nizozemsku je 16.52 %.

Esther Lynch, zamjenica glavnog tajnika ETUC-a izjavila je: “Minimalna plaća zbog koje radnik ostaje u siromaštvu poništava smisao minimalnih plaća. Čak i konzervativne brojke Europske komisije potvrđuju strašnu situaciju s kojom su suočeni milijuni radnika koji primaju minimalnu plaću, no direktiva neće rezultirati stvarnim povećanjem plaća ako ostane u ovom obliku.

Sada je na Europskom parlamentu i europskim vladama da izmijene prijedlog Direktive kako bi se osiguralo da države članice svoje minimalne place ne utvrđuju ispod “praga dostojanstva”. Nadalje, Direktivu također treba izmijeniti kako bi se od država članica tražilo  utvrđivanje zakonske minimalne place iznad praga dostojanstva i isplatu primjerenog iznosa koji će se utvrđivati uz punu uključenost sindikata.

Dostojno povećanje place za radnike sa najnižim plaćama u Europi već daleko kasni, a povećalo bi oporavak EU. Nema boljeg ekonomskog stimulansa od usmjeravanja novca radnicima s najnižim plaćama koji će ga prije potrošiti u gospodarstvu koje se bori za opstanak, nego li će ga čuvati.

o važnosti zdravlja i sigurnosti

22.01.2021

Kriza uzrokovana pandemijom istaknula je ključnu važnost zdravlja, uključujući i važnost zdravlja i sigurnosti na radu. Ova se inicijativa temelji na prethodnom strateškom okviru EU-a za razdoblje 2014. – 2020.
Njome se nastoje održati i poboljšati zdravstveni i sigurnosni standardi za radnike u EU-u

(imajući na umu i nove okolnosti), a pridonijet će i u pripremi za nove krize i prijetnje.

Njome će se utvrditi ključni ciljevi i predstaviti strateški okvir kojim bi se potaknula zajednička suradnja zemalja EU-a i dionika na zajedničkim prioritetima. Svoje povratne informacije o budućem strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu (2021. – 2027.) možete poslati do 1. ožujka. U sklopu svojeg programa rada za 2021. pod nazivom Vitalna Unija u krhkom svijetu, Europska će komisija izložiti novi strateški okvir EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu.

iz medija

06.01.2021

Britanski parlament objavio je izvješće koje potvrđuje da će automatizacija utjecati na gubitak povećeg broja radnih mjesta, odnosno, da će stvoriti potrebu za konkretnijim potezima u smjeru prekvalifikacije, edukacije i ostalog što bi zaposlene trebalo učiniti vještijima za određeni posao

Jer, ako se zaposleni ne educiraju i općenito ne prilagode novim uvjetima, teško će pronaći posao. Naime, onaj koji sad rade možda više neće biti namijenjen njima, a čini se da alternativa za njihovu situaciju jednostavno još uvijek ne postoji. Dakle, tehnološki napredak se ostvaruje, velike kompanije koje imaju koristi od njega također napreduju, ali radna snaga će patiti, piše ict business.

U ovom trenutku, a to se odnosi na Veliku Britaniju, svega 17 posto zaposlenih potvrdilo je da prolazi potrebne edukacije kako bi se prekvalificirali i pripremili za novu situaciju. Na globalnoj razini, prosjek je 38 posto i jasno se po tome može zaključiti da Velika Britanija uvelike zaostaje.

Ujedno, Microsoft je objavio izvješće u kojem navodi da gotovo 70 posto lidera u britanskim kompanijama smatra kako njihovo poslovanje zaostaje po pitanju digitalnih vještina te da dvije trećine zaposlenih osjeća kako nema potrebne vještine za ispunjenje nadolazećih potreba u industriji kroz svoje radno mjesto.

Najgore od svega jest što zaposlenimanedostaju osnovne digitalne vještine, a potvrđuje to u izvještaju Lloyds Bak. Ono pokazuje da 19 posto od 3600 ispitanih individualaca u Velikoj Britaniji ne zna kako koristiti internetski preglednik. Dakle, činjenica da se prije tri godine britanska vlada odlučila za program edukacije po tom pitanju, nije potpuno pomogla.

Istovremeno, umjetna inteligencija ubrzano napreduje i dok je u 2015. na području Velike Britanije u tu tehnologiju uloženo 326 milijuna američkih dolara, prošle godine investirano je 1,73 milijarde. Dakle, sve više organizacija uvodi AI, automatizaciju i sve što se veže uz to u svoje poslovanje. A radna snaga stagnira ili zaostaje.