Skip to content

!!

24.06.2020

Poštovane kolegice i kolege,

nakon nekoliko tjedana zatišja, povećava se broj novooboljelih od koronavirusa, a kako u HRT-u slijede povećane radne aktivnosti vezane uz proizvodnju programa, praćenje izbora te veliki ljetni projekt „Sunčana strana Prisavlja“ pozivamo vas na oprez i poštivanje mjera zaštite od koronavirusa.
Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa Stožera civilne zaštite RH i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od ključne su važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa i svatko od nas mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji, sugrađana i radnih kolega.
Stoga podsjećamo na najvažnije preventivne mjere:

– Održavanje propisanog razmaka
– Izbjegavanje bliskog kontakta s drugim osobama (rukovanje, zagrljaji …)
– Izbjegavanje dodirivanja lica, usta, nosa i očiju
– Obvezno pranje ruku toplom vodom i sapunom i korištenje dezinficijensa za ruke
– Obavezno pristupanje mjerenju temperature na ulazu u objekte HRT-a.

Ukoliko razvijete simptome bolesti, javite se liječniku obiteljske medicine.

RJ Poslovna logistika

iz medija

01.06.2020

Europska komisija iznijela je prijedlog plana opsežnog oporavka. Kako bi oporavak svih država članica bio održiv, ravnomjeran, uključiv i pravedan, Europska komisija predlaže stvaranje novog instrumenta za oporavak pod nazivom Next Generation EU (EU sljedeće generacije), koji je dio snažnog, modernog i poboljšanog dugoročnog proračuna EU-a.  Komisija je predstavila i svoj prilagođeni program rada za 2020., kojim će se prioritet dati mjerama potrebnima za poticanje oporavka Europe.

Koronavirus je do srži uzdrmao Europu i svijet, stavio na kušnju zdravstvene sustave i sustave socijalne skrbi, naša društva i gospodarstva te naš način zajedničkog života i rada. Kako bi se zaštitili životi i izvori prihoda, popravilo djelovanje jedinstvenog tržišta te ostvario trajan i uspješan oporavak, Europska komisija prerdlaže da se u potpunosti iskoristi potencijal proračuna EU-a. Ukupni kapacitet proračuna EU-a,

uključujući instrument Next Generation EU u iznosu od 750 milijardi eura i ciljana povećanja dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027., iznosit će 1,85 bilijuna eura.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Zahvaljujući planu oporavka golemi izazov koji je pred nama pretvorit će se u priliku, ne samo potporom opravku nego i ulaganjem u našu budućnost: Europski zeleni plan i digitalizacija potaknut će se otvaranje radnih mjesta i rast, otpornost naših društava i zdravlje našeg okoliša.

Ovo je trenutak za Europu. Naša spremnost na djelovanje mora biti na razini izazova s kojima se svi mi suočavamo. Uz pomoć instrumenta Next Generation EU možemo ambiciozno odgovoriti.

Potpredsjednik MarošŠefčovič, zadužen za međuinstitucijske odnose i predviđanja, izjavio je: Za oporavak će nam trebati čvrsta usmjerenost politika. U skladu s prilagođenim programom rada, koji odražava novu stvarnost, sva djelovanja usmjerit ćemo na prevladavanje krize i pokretanje našeg gospodarstva te se čvrsto zalagati da put Europske unije prema oporavku bude stabilan, održiv i pravedan.

Na taj način vratit ćemo se još jači.

o neočekivanim troškovima

20.05.2020

Prema nalazima Eurostata, Hrvatska se nalazi na vrhu Unije prema udjelu stanovništva koji nema dostatne prihode za podmiriti neočekivane troškove života. U nas udio stanovništva s nedovoljnim prihodima za neočekivane izdatke iznosi 52 posto, dok taj postotak na razini Unije iznosi 32 posto.

– Od 2012. kada je udjel kućanstava unutar Europske unije koja nisu mogla podmirivati neočekivane troškove dosegao 40 posto, bilježimo poboljšanje sposobnosti stanovništva za podmirenje izvanrednih rashoda. Riječ je o značajnom pomaku kada se imaju u vidu zabrane kretanja i gospodarskih aktivnosti provedeni širom svijeta u ovoj godini radi usporavanja brzog širenja koronavirusa. Sposobnost suočavanja s neočekivanim financijskim troškovima presudna je, posebno u slučaju gubitka prihoda – ocjenjuju u Eurostatu.

Najbolje se s neočekivanim troškovima života, prema istome izvoru, od većih članica Unije, nose u Švedskoj i Austriji, u kojima oko 20 posto kućanstava nema dovoljne prihode za neočekivani rashod, te u Nizozemskoj i Češkoj gdje se spomenuti udjel kreće oko 22 posto. Uvjerljivo najbolja članica u ovom pogledu je Malta gdje svega 15 posto kućanstava ima problem s financiranjem izvanrednih troškova.  Uz nas, najveće probleme u podmirivanju izvanrednih troškova života imaju u Latviji (50 posto), te u Grčkoj i na Cipru, gdje se spomenuti udio kreće oko 47 posto. 

Eurostat je utvrdio da se najteže s neočekivanim troškovima nose rastavljene i neudate majke s djecom, kod kojih udio s nedovoljnim prihoda za podmirenje izvanrednih rashoda iznosi 56 posto. No, i udio građana Unije koji žive u četveročlanim obiteljima s nemogućnošću da financiraju neočekivane troškove je nezanemarivih 26 posto.

Svoje nalaze o poteškoćama građana u financiranju izvanrednih rashoda Eurostat temelji na podacima statističkih ureda članica Unije o prihodima građana.