Skip to content

novosti iz EU komisije

10.06.2019

Europska komisija u okviru Europskog semestra u svibnju objavljuje preporuke za svaku zemlju članicu zajedno s ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za rast i zapošljavanje koje trebaju poduzeti u sljedećih godinu i pol dana.

U prvoj preporuci Komisija traži od Hrvatske jačanje proračunskog okvira i nadzor nad potencijalnim obvezama na središnjoj i lokalnoj razini.
Također se preporučuje smanjivanje teritorijalne fragmentacije javne uprave i pojednostavljenje funkcionalne distribucije nadležnosti.

U okviru druge preporuke Hrvatskoj se preporučuju reforme obrazovnog sustava i poboljšanje pristupa obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama, njihovoj kvaliteti te relevantnosti za tržište rada. Preporučuje se i konsolidacija socijalnih naknada i njihovih mogućnosti za smanjenje siromaštva, zatim jačanje mjera u području tržišta rada i jačanje institucija te njihove koordinacije sa socijalnim službama. U dogovoru sa socijalnim partnerima potrebno je uvesti usklađeni okvir za plaće u javnoj upravi i javnim službama, smatraju u EK.

U trećoj preporuci Komisija preporučuje da se investicije usredotoče na istraživanje i inovacije, održivi urbani i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, ekološku infrastrukturu, uzimajući u obzir regionalne razlike.
Također se preporučuje jačanje administrativnih sposobnosti za izradu i provedbu javnih projekata i politika.

U četvrtoj preporuci stoji da je potrebno poboljšati korporativno upravljanje u poduzećima u vlasništvu države te intenzivirati prodaju državnih poduzeća i neproduktivne imovine.
Također se preporučuje jačanje prevencije i kažnjavanja korupcije, posebice na lokalnoj razini, zatim smanjenje trajanja sudskih postupaka i jačanje elektronske komunikacije na sudovima.
Traži se i znatno smanjenje tereta za poduzeća u pogledu parafiskalnih nameta i prevelikih i neučinkovitih zakonodavnih zahtjeva.

Ove godine među preporukama nema one koja se odnosi na obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu i usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima. Preporuke se temelje na iscrpnoj analizi dokumenta koje su u travnju Komisiji dostavile zemlje članice – nacionalnih reformskih programa i programa konvergencije.
Sadržaj preporuka temelji se na dijalozima provedenim s državama članicama, nacionalnim programima reformi, podacima Eurostata i nedavno objavljenim proljetnim ekonomskim prognozama.
Europski semestar je uveden 2011. godine kao ciklus tješnjeg usklađivanja gospodarskih politika zemalja članica kako bi povećala otpornost na nove krize. Što se tiče investicijskih preporuka riječ je o ulaganjima koje Komisija smatra potrebnima, neovisno o tome hoće li se financirati europskim ili nacionalnim sredstvima, javnim ili privatnim. Komisija će također pratiti ispunjavanje investicijski preporuka kao što je do sada pratila ispunjavanje drugih specifičnih preporuka.

izdvojeno iz izvještaja o radu Inspektorata rada

25.03.2019

Izvještaj o radu Inspektorata rada koji je u posjedu Faktografa pokazuje
porast broj stranih radnika koji rade na crno,
ali donosi i statistike stradavanja radnika na radnom mjestu.

Rad na crno tijekom četiri godine porastao je 3,5 puta. Lani su inspektori rada, naime,
otkrili 346 stranih radnika koji su u Hrvatskoj radili bez dozvole za boravak ili
bez valjano reguliranog radnog odnosa.
U 2015. godini inspektori su u nezakonitom radu zatekli 97 stranaca.
Ta godina bila je i zadnja u kojoj je uvoz stranih radnika bio ograničen na iznimno malu brojku – ukupna je kvota novog zapošljavanja iznosila 1.730 radnika.

Radnici koje poslodavci nisu na vrijeme prijavili na mirovinsko osiguranje, nisu im prijavili odgovarajuće radno vrijeme, nemaju potvrdu o radu ili dozvolu boravka u Hrvatskoj,
radili su kod 280 poslodavaca, pa bi se moglo reći da su ti poslodavci u prosjeku nepropisno angažirali po tri radnika.

No, svi poslodavci nisu odradili kaznu – jednomjesečnu zabranu obavljanja djelatnosti –
već je dio, kao i ranijih godina, kaznu otkupio i nastavio raditi.
Tako su 74 poslodavca za svakog radnika kojeg su nezakonito angažirali uplatili po
30 tisuća kuna u proračun.
Ukupno je tako u proračun uplaćeno 2,61 milijun kuna što znači da je kod poslodavaca
koji su se odlučili na otkup kazne radilo 87 radnika na crno.
Usporedbe radi, u 2016. godini, kaznu su otkupila 84 poslodavca za 109 radnika te su u proračun uplatili 3,27 milijuna.

Ukupno je lani na radnom mjestu stradalo 1.775 osoba – inspektori tu riječ koriste jer među stradalima ima i osoba „koje nisu ni radnici ni osobe na radu“ (primjerice, sezonski radnici u turizmu i poljoprivredi, volonteri, osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa). Pritom su 1.504 osobe teže ozlijeđene na samom radnom mjestu, odnosno u prostorima poslodavaca. Među tim teže ozlijeđenima bila su i četiri učenika/naučnika
te 30 osoba „koje nisu ni radnici, ni osobe na radu“. Troje teže ozlijeđenih radnika bili su maloljetnici angažirani u djelatnostima trgovine, smještaja te građevinarstva.
Sudeći prema podacima Inspektorata rada, radnici najčešće stradavaju u djelatnosti metala, prehrambenoj industriji, građevinarstvu te trgovini na malo.

o minimalnoj plaći u zemljama EU

14.03.2019

Minimalna plaća u zemljama EU u 2019. godini

Europska zaklada za poboljšanje radnih i životnih uvjeta (Eurofound) objavila je svoje prve podatke vezane za kretanje minimalne plaće u državama članicama EU u 2019. godini, a temeljem podataka Eurofoundove Mreže nacionalnih izvjestitelja.

U većini država članica EU u siječnju 2019. godine povećana je minimalna plaća.
Najveća povećanja zabilježena su
u Španjolskoj (+22% – 1.050 eura),
Grčkoj (+11% – 758 eura) što je prvo povećanje od 2012. godine.
Bugarskoj (+10% – 261 euro).
Za radnike u Litvi povećanje je značajno – 39% (do 555 eura) n
o najviše zbog izmjene u poreznom sustavu. Inače, Latvija je jedina država bez ikakve promjene u nominalnom iznosu minimalne plaće (430 eura) budući da je ona vezana za trogodišnji sporazum potpisan 2017. godine. Većina drugih država sa najnižim mjesečnim minimalnim plaćama također su imale značajniji rast od 8-9%
(Hrvatska, Češka Republika, Estonija, Rumunjska i Slovačka).
Do povećanja iznosa u eurima za Mađarsku i Poljsku došlo je zbog tečajnih razlika kod preračuna u euro.
Države sa srednjom razinom minimalne plaće –
Portugal, Malta, Španjolska, Grčka, Slovenija –
sada su ih povećale na najmanje 700 eura mjesečno do 1.050 eura.
Najniži rast je u Malti (1.9%) te Portugalu (3.5%) i Sloveniji (5.2%).
U državama koje imaju najveće minimalne plaće rast je umjeren od 1.5 do 2.6%
u Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Irskoj te slično u Njemačkoj (4% u protekle dvije godine) i 3.6% u Luksemburgu.
Većina država minimalnu plaću određuje na mjesečnoj razini za radnike koji rade puno radno vrijeme.