Skip to content

iz medija

03.07.2019

Sve veće vrućine uzrokovane klimatskim promjenama mogle bi dovesti
do gubitka oko 80 milijuna radnih mjesta do 2030. godine,
a najteže bi mogle biti pogođene siromašne zemlje,
upozorili su iz Ujedinjenih naroda. Porast temperature za 1,5 Celzijevih stupnjeva
do kraja stoljeća mogao bi dovesti do smanjenja broja radnih sati za 2,2 posto,
što odgovara brojci od 80 milijuna izgubljenih radnih mjesta s punim radnim vremenom,
prema projekcijama UN-ove Međunarodne organizacije za rad (ILO).

Trošak za globalno gospodarstvo iznosio bi 2.400 milijardi dolara,
dodaju u ILO-u. Pojašnjavaju pritom da ljudi neće moći raditi zbog zdravstvenih rizika
koje izazivaju visoke temperature.
“Utjecaj toplinskog stresa na produktivnost rada ozbiljna je posljedica klimatskih promjena,
koji se nadovezuje na druge nepovoljne utjecaje kao što su promijenjeni obrazac kišnih oborina,
podizanje razine mora i gubitak biološke raznolikosti”, kaže Catherine Saget iz ILO-a.

Toplinski stres nastaje kada tijelo apsorbira više topline nego što može podnijeti.
Ekstremna vrućina može prozročiti bolesti poput toplotnog udara i iscrpljenosti
te povećati smrtnost i pogoršati postojeće zdravstvene probleme.
Najviše će biti pogođeni poljoprivredni radnici, osobito žene,
koje čine većinu od ukupno zaposlenih 940 milijuna radnika u tom sektoru,
upozoravaju u ILO-u. Prema njihovim će procjenama na radnike u poljoprivredi
otpadati oko 60 posto svih radnih sati koji će do 2030. godine biti izgubljeni zbog toplinskog stresa.

U građevinskom sektoru izgubljena će biti otprilike petina radnih sati,
a najviše će biti pogođene najsiromašnije zemlje jugoistočne Azije i zapadne Afrike,
dodaju iz ILO-a. Sve veće vrućine značajno će pogoditi i prometni,
turistički i sportski sektor te industriju, napominju.

“Uz velike ekonomske troškove zbog toplinskog stresa,
možemo očekivati i sve dublji jaz između zemalja s niskim i onih s visokim dohotkom,
pogoršanje uvjeta rada za najugroženije te raseljavanje ljudi”, dodala je Saget.

Iz Svjetske meteorološke organizacije prošli su tjedan upozorili
da bi ova godina mogla biti rekordna po visini temperatura,
a time i razdoblje od 2015. do 2019. najtoplije petogodišnje razdoblje u povijesti.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da će toplinski stres povezan
s klimatskim promjenama vjerojatno prouzročiti dodatnih
38.000 smrtnih slučajeva godišnje u svijetu u razdoblju od 2030. do 2050. godine.

novosti iz EU komisije

10.06.2019

Europska komisija u okviru Europskog semestra u svibnju objavljuje preporuke za svaku zemlju članicu zajedno s ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za rast i zapošljavanje koje trebaju poduzeti u sljedećih godinu i pol dana.

U prvoj preporuci Komisija traži od Hrvatske jačanje proračunskog okvira i nadzor nad potencijalnim obvezama na središnjoj i lokalnoj razini.
Također se preporučuje smanjivanje teritorijalne fragmentacije javne uprave i pojednostavljenje funkcionalne distribucije nadležnosti.

U okviru druge preporuke Hrvatskoj se preporučuju reforme obrazovnog sustava i poboljšanje pristupa obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama, njihovoj kvaliteti te relevantnosti za tržište rada. Preporučuje se i konsolidacija socijalnih naknada i njihovih mogućnosti za smanjenje siromaštva, zatim jačanje mjera u području tržišta rada i jačanje institucija te njihove koordinacije sa socijalnim službama. U dogovoru sa socijalnim partnerima potrebno je uvesti usklađeni okvir za plaće u javnoj upravi i javnim službama, smatraju u EK.

U trećoj preporuci Komisija preporučuje da se investicije usredotoče na istraživanje i inovacije, održivi urbani i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, ekološku infrastrukturu, uzimajući u obzir regionalne razlike.
Također se preporučuje jačanje administrativnih sposobnosti za izradu i provedbu javnih projekata i politika.

U četvrtoj preporuci stoji da je potrebno poboljšati korporativno upravljanje u poduzećima u vlasništvu države te intenzivirati prodaju državnih poduzeća i neproduktivne imovine.
Također se preporučuje jačanje prevencije i kažnjavanja korupcije, posebice na lokalnoj razini, zatim smanjenje trajanja sudskih postupaka i jačanje elektronske komunikacije na sudovima.
Traži se i znatno smanjenje tereta za poduzeća u pogledu parafiskalnih nameta i prevelikih i neučinkovitih zakonodavnih zahtjeva.

Ove godine među preporukama nema one koja se odnosi na obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu i usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima. Preporuke se temelje na iscrpnoj analizi dokumenta koje su u travnju Komisiji dostavile zemlje članice – nacionalnih reformskih programa i programa konvergencije.
Sadržaj preporuka temelji se na dijalozima provedenim s državama članicama, nacionalnim programima reformi, podacima Eurostata i nedavno objavljenim proljetnim ekonomskim prognozama.
Europski semestar je uveden 2011. godine kao ciklus tješnjeg usklađivanja gospodarskih politika zemalja članica kako bi povećala otpornost na nove krize. Što se tiče investicijskih preporuka riječ je o ulaganjima koje Komisija smatra potrebnima, neovisno o tome hoće li se financirati europskim ili nacionalnim sredstvima, javnim ili privatnim. Komisija će također pratiti ispunjavanje investicijski preporuka kao što je do sada pratila ispunjavanje drugih specifičnih preporuka.

izdvojeno iz izvještaja o radu Inspektorata rada

25.03.2019

Izvještaj o radu Inspektorata rada koji je u posjedu Faktografa pokazuje
porast broj stranih radnika koji rade na crno,
ali donosi i statistike stradavanja radnika na radnom mjestu.

Rad na crno tijekom četiri godine porastao je 3,5 puta. Lani su inspektori rada, naime,
otkrili 346 stranih radnika koji su u Hrvatskoj radili bez dozvole za boravak ili
bez valjano reguliranog radnog odnosa.
U 2015. godini inspektori su u nezakonitom radu zatekli 97 stranaca.
Ta godina bila je i zadnja u kojoj je uvoz stranih radnika bio ograničen na iznimno malu brojku – ukupna je kvota novog zapošljavanja iznosila 1.730 radnika.

Radnici koje poslodavci nisu na vrijeme prijavili na mirovinsko osiguranje, nisu im prijavili odgovarajuće radno vrijeme, nemaju potvrdu o radu ili dozvolu boravka u Hrvatskoj,
radili su kod 280 poslodavaca, pa bi se moglo reći da su ti poslodavci u prosjeku nepropisno angažirali po tri radnika.

No, svi poslodavci nisu odradili kaznu – jednomjesečnu zabranu obavljanja djelatnosti –
već je dio, kao i ranijih godina, kaznu otkupio i nastavio raditi.
Tako su 74 poslodavca za svakog radnika kojeg su nezakonito angažirali uplatili po
30 tisuća kuna u proračun.
Ukupno je tako u proračun uplaćeno 2,61 milijun kuna što znači da je kod poslodavaca
koji su se odlučili na otkup kazne radilo 87 radnika na crno.
Usporedbe radi, u 2016. godini, kaznu su otkupila 84 poslodavca za 109 radnika te su u proračun uplatili 3,27 milijuna.

Ukupno je lani na radnom mjestu stradalo 1.775 osoba – inspektori tu riječ koriste jer među stradalima ima i osoba „koje nisu ni radnici ni osobe na radu“ (primjerice, sezonski radnici u turizmu i poljoprivredi, volonteri, osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa). Pritom su 1.504 osobe teže ozlijeđene na samom radnom mjestu, odnosno u prostorima poslodavaca. Među tim teže ozlijeđenima bila su i četiri učenika/naučnika
te 30 osoba „koje nisu ni radnici, ni osobe na radu“. Troje teže ozlijeđenih radnika bili su maloljetnici angažirani u djelatnostima trgovine, smještaja te građevinarstva.
Sudeći prema podacima Inspektorata rada, radnici najčešće stradavaju u djelatnosti metala, prehrambenoj industriji, građevinarstvu te trgovini na malo.