Skip to content

izdvojeno iz izvještaja o radu Inspektorata rada

25.03.2019

Izvještaj o radu Inspektorata rada koji je u posjedu Faktografa pokazuje
porast broj stranih radnika koji rade na crno,
ali donosi i statistike stradavanja radnika na radnom mjestu.

Rad na crno tijekom četiri godine porastao je 3,5 puta. Lani su inspektori rada, naime,
otkrili 346 stranih radnika koji su u Hrvatskoj radili bez dozvole za boravak ili
bez valjano reguliranog radnog odnosa.
U 2015. godini inspektori su u nezakonitom radu zatekli 97 stranaca.
Ta godina bila je i zadnja u kojoj je uvoz stranih radnika bio ograničen na iznimno malu brojku – ukupna je kvota novog zapošljavanja iznosila 1.730 radnika.

Radnici koje poslodavci nisu na vrijeme prijavili na mirovinsko osiguranje, nisu im prijavili odgovarajuće radno vrijeme, nemaju potvrdu o radu ili dozvolu boravka u Hrvatskoj,
radili su kod 280 poslodavaca, pa bi se moglo reći da su ti poslodavci u prosjeku nepropisno angažirali po tri radnika.

No, svi poslodavci nisu odradili kaznu – jednomjesečnu zabranu obavljanja djelatnosti –
već je dio, kao i ranijih godina, kaznu otkupio i nastavio raditi.
Tako su 74 poslodavca za svakog radnika kojeg su nezakonito angažirali uplatili po
30 tisuća kuna u proračun.
Ukupno je tako u proračun uplaćeno 2,61 milijun kuna što znači da je kod poslodavaca
koji su se odlučili na otkup kazne radilo 87 radnika na crno.
Usporedbe radi, u 2016. godini, kaznu su otkupila 84 poslodavca za 109 radnika te su u proračun uplatili 3,27 milijuna.

Ukupno je lani na radnom mjestu stradalo 1.775 osoba – inspektori tu riječ koriste jer među stradalima ima i osoba „koje nisu ni radnici ni osobe na radu“ (primjerice, sezonski radnici u turizmu i poljoprivredi, volonteri, osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa). Pritom su 1.504 osobe teže ozlijeđene na samom radnom mjestu, odnosno u prostorima poslodavaca. Među tim teže ozlijeđenima bila su i četiri učenika/naučnika
te 30 osoba „koje nisu ni radnici, ni osobe na radu“. Troje teže ozlijeđenih radnika bili su maloljetnici angažirani u djelatnostima trgovine, smještaja te građevinarstva.
Sudeći prema podacima Inspektorata rada, radnici najčešće stradavaju u djelatnosti metala, prehrambenoj industriji, građevinarstvu te trgovini na malo.

o minimalnoj plaći u zemljama EU

14.03.2019

Minimalna plaća u zemljama EU u 2019. godini

Europska zaklada za poboljšanje radnih i životnih uvjeta (Eurofound) objavila je svoje prve podatke vezane za kretanje minimalne plaće u državama članicama EU u 2019. godini, a temeljem podataka Eurofoundove Mreže nacionalnih izvjestitelja.

U većini država članica EU u siječnju 2019. godine povećana je minimalna plaća.
Najveća povećanja zabilježena su
u Španjolskoj (+22% – 1.050 eura),
Grčkoj (+11% – 758 eura) što je prvo povećanje od 2012. godine.
Bugarskoj (+10% – 261 euro).
Za radnike u Litvi povećanje je značajno – 39% (do 555 eura) n
o najviše zbog izmjene u poreznom sustavu. Inače, Latvija je jedina država bez ikakve promjene u nominalnom iznosu minimalne plaće (430 eura) budući da je ona vezana za trogodišnji sporazum potpisan 2017. godine. Većina drugih država sa najnižim mjesečnim minimalnim plaćama također su imale značajniji rast od 8-9%
(Hrvatska, Češka Republika, Estonija, Rumunjska i Slovačka).
Do povećanja iznosa u eurima za Mađarsku i Poljsku došlo je zbog tečajnih razlika kod preračuna u euro.
Države sa srednjom razinom minimalne plaće –
Portugal, Malta, Španjolska, Grčka, Slovenija –
sada su ih povećale na najmanje 700 eura mjesečno do 1.050 eura.
Najniži rast je u Malti (1.9%) te Portugalu (3.5%) i Sloveniji (5.2%).
U državama koje imaju najveće minimalne plaće rast je umjeren od 1.5 do 2.6%
u Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Irskoj te slično u Njemačkoj (4% u protekle dvije godine) i 3.6% u Luksemburgu.
Većina država minimalnu plaću određuje na mjesečnoj razini za radnike koji rade puno radno vrijeme.

ukratko – novosti

31.01.2019

Međunarodna organizacija rada (MOR) je u kolovozu 2017. godine osnovala Globalnu komisiju za budućnost rada u čijem radu sudjeluje 28 članova iz različitih regija svijeta, različitih profesija i iz različitih sektora društva i gospodarstva.
Komisija je pripremila i javno objavila svoj izvještaj „Rad za svjetliju budućnost“ u kojemu poziva vlade da se zauzmu za niz mjera kako bi odgovorile na izazove koje je postavila do sada nezapamćena promjena u svijetu radu
Izvještaj je objavljen u siječnju 2019. godine, a povodom 100. obljetnice Međunarodne organizacije rada.

Kako svijet rada izgleda danas?

– 190 milijuna ljudi je nezaposleno od kojih je 64.8 milijuna mladih;

– 2 milijarde ljudi zarađuje za život u neformalnoj ekonomiji;

– 300 milijuna radnika živi u ekstremnom siromaštvu;

– 2.78 milijuna ljudi umre svake godine zbog nezgoda na radu i od profesionalnih bolesti;

– 36,1 % globalne radne snage radi prekovremeno (više od 48 sati tjedno)

– Rast plaća je pao sa 2.4% na 1,8% u razdoblju od 2016. do 2017. godine;

– Žene su plaćene oko 20% manje nego muškarci;

– Između 1980. i 2016. godine najbogatijih 1% svjetskog stanovništva dobivalo je 27% rasta globalnog dohotka dok 50% najsiromašnijih dobiva samo 12 %;

– Do 2030. godine potrebno je otvoriti 344 mijuna radnih mjesta uz onih 190 milijuna radnih mjesta potrebnih za rješavanje trenutne nezaposlenosti.

Globalna je komisija predložila program budućeg rada kojemu je u središtu čovjek koji osnažuje društveni ugovor i ljude, a posao koji oni obavljaju stavlja u središte ekonomske i socijalne politike te poslovne prakse. Taj se program sastoji od tri stupa aktivnosti koji će zajedno potaknuti razvoj, jednakost i održivost za sadašnje i buduće generacije.-