Skip to content

10.01.2020

Sukladno Uvjetima i načinima korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini

od 1. siječnja 2020. godine u provedbi će biti:

1. Potpore za zapošljavanje
1.1 Potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo
2. Potpore za usavršavanje
3. Potpore za samozapošljavanje
4. Obrazovanje i osposobljavanje 
4.1. Obrazovanje nezaposlenih
4.2. Obrazovanje zaposlenih
4.3. Osposobljavanje na radnom mjestu
4.4. Obrazovanje za završetak osnovne škole i stjecanje prvog zanimanja
4.5. Aktivacijski programi
5. Javni rad
6. Potpore za očuvanje radnih mjesta
6.1. Potpore za očuvanje radnih mjesta u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, obuće, kože i drva
7. Stalni sezonac

Pri provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini, a imajući u vidu promjene na tržištu rada, naglasak će biti na provedbi mjere Potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo koja će mlade osnažiti za samostalan rad te im omogućiti prvo zapošljavanje/odrađivanje pripravničkog staža uz sklapanje ugovora o radu. Cilj ove mjere je osigurati stjecanje radnog iskustva kroz primjenu ugovora o radu te samim time osigurati osobama sva prava i prednosti koje nosi ugovor o radu u odnosu na druge oblike rada. Navedeno se odnosi na naknadu za rad odnosno plaću sukladno razini obrazovanja i složenosti poslova koje osoba obavlja, materijalna i druga prava iz kolektivnog ugovora, prava za vrijeme privremene nesposobnosti, a prije svega ekonomsku i socijalnu sigurnost.

Iz navedenih razloga, u 2020. godini neće se provoditi mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) i Osposobljavanje za stjecanje odgovarajućeg radnog iskustva.

Najveće izmjene odnose se na promjenu intenziteta potpore u mjeri Potpore za zapošljavanje na način da će se u 2020. godini (su)financirati 50% ili 75% plaće bez gornjeg ograničenja, a prema aktima o plaći koju poslodavac isplaćuje.

U Potpori za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo u 2020. godini bit će definirana nova ciljana skupina za korištenje potpore u javnom sektoru koja obuhvaća nezaposlene osobe koje nemaju više od 6 mjeseci staža osiguranja u zvanju i obrazovnoj razini iz područja obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi i kulture prijavljene u evidenciju nezaposlenih, a kako bi im se omogućilo da svoj obvezni pripravnički staž odrade u cijelosti.

Vezano uz Potpore za usavršavanje, za razliku od 2019. godine, uz postojeće razloge zbog kojih su poslodavci mogli podnijeti zahtjev za korištenje potpore za usavršavanje u 2020. dodane će biti i organizacijske promjene te promjene strukture proizvodnje i metode rada.

Kod Potpora za samozapošljavanje, u 2020. godini se uvode tri vrste potpore s obzirom na područje u kojem osoba ima prebivalište i u kojem otvara poslovni subjekt. Kada govorimo o Obrazovanju i osposobljavanju, uvedene su izmjene u mjeri osposobljavanja nezaposlenih osoba kod poslodavca i to u smislu povećanja iznosa naknade za mentore – 1.000 kuna za jednostavne programe po osobi, 1.200 za složenije programe i 1.500 za jako složene programe. Također, uvedene su i nove podmjere – Obrazovanje zaposlenih, Obrazovanje za završetak osnovne škole i stjecanje prvog zanimanja te Aktivacijski program.

U mjeri Javni rad u 2020. godini može se očekivati manji intenzitet potpore (50% troška minimalne bruto plaće) za određene ciljane skupine.

Potpore za očuvanje radnih mjesta i Stalni sezonac nastavljaju se provoditi bez izmjena.

o uvođenju nacionalne mirovine

19.12.2019

U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava održan je treći sastanak
Radne skupine za utvrđivanje uvjeta i kriterija za uvođenje nacionalne mirovine,
koju čine relevantni stručnjaci iz akademske, pravne i znanstvene zajednice
te socijalnih partnera i udruga umirovljenika,
a sastanak je vodila voditeljica Radne skupine
državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić.

Pomoćnica ministra Melita Čičak je članovima radne skupine održala
prezentaciju prijedloga uvjeta za ostvarivanje prava na nacionalnu mirovinu
nakon koje su članovi raspravljali o iznesenim prijedlozima.

Iznesena su tri prijedloga u različitih obuhvata i kriterija potencijalnih korisnika nacionalne mirovine,
u odnosu na imovinski i/ili dohodovni cenzus korisnika i/ili članova kućanstva,
kao i prijedlozi visine te potrebna financijska sredstva.
Nacionalna mirovina je namijenjena svim starijim osobama koje nemaju minimalni mirovinski staž
od 15 godina za stjecanje prava na starosnu mirovinu,
a starije su od 65 godina života i nemaju drugi izvor prihoda,
a sastavni je dio Strategiji socijalne skrbi za starije osobe u RH za razdoblje od 2017.-2020.

Zaključno je dogovoreno da će se do idućeg sastanka,
sredinom siječnja iduće godine,
razmotriti izneseni prijedlozi i mogućnost implementacije.

Uz državnu tajnicu Majdu Burić i pomoćnicu ministra Melitu Čičak
na sastanku su sudjelovali predstavnici Ministarstva financija,
Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalna pitanja,
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
Državnog zavoda za statistiku, Instituta za javne financije,
Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske udruge poslodavaca,
Ekonomskog instituta te Sindikata umirovljenika Hrvatske,
Matice umirovljenika Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata,
Saveza samostalnog sindikata Hrvatske i Matice hrvatskih sindikata.

iz medija

19.12.2019

Komisija Ursule von der Leyen pokreće novi ciklus europskog semestra, prvi u svojem mandatu.
Riječ je o ambicioznoj i poboljšanoj strategiji rasta kojom se potiče konkurentna održivost
radi izgradnje gospodarstva u interesu građana i planeta.

Godišnjom strategijom za održivi rast ostvaruje se vizija iz političkih smjernica predsjednice Ursule von der Leyen.
U njoj se utvrđuju strategija gospodarske politike i politike zapošljavanja Europske unije,
a održivost i socijalna uključenost stavljaju se u središte gospodarskih politika EU-a,
u skladu s prioritetima navedenima u europskom zelenom planu, novoj Komisijinoj strategiji rasta.
Cilj joj je da Europa zadrži najnaprednije svjetske sustave socijalne skrbi te postane prvi klimatski neutralan kontinent i dinamično središte inovacija i konkurentnog poduzetništva.
Omogućit će Europi još veće ambicije kada je riječ o socijalnoj pravdi i blagostanju.
U širem smislu, strategijom održivog rasta pomoći će se EU-u i njegovim državama članicama
da ostvare ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, koje Komisija prvi put integrira u europski semestar.
Europsko vijeće poziva se da podrži danas predstavljenu strategiju održivog rasta.

Prioritete koje je Komisija utvrdila u svojoj strategiji održivog rasta
države članice trebale bi uzeti u obzir u svojim nacionalnim politikama i strategijama,
u skladu s definicijom svojih programa stabilnosti ili konvergencije,
te u svojim nacionalnim programima reformi koje dostavljaju sljedeće godine.
Na temelju toga Komisija će u okviru proljetnog paketa europskog semestra
predložiti preporuke po državama članicama.
U Vijeću će države članice donijeti preporuke po državama članicama.
Stoga su države članice u konačnici odgovorne za njihov sadržaj i provedbu.

U političkim smjernicama predsjednice von der Leyen naglašava se
kako je važno da Europski parlament postane „glasniji” u gospodarskom upravljanju.
Zato Komisija očekuje konstruktivan dijalog s Parlamentom o sadržaju paketa
i svakom sljedećem koraku ciklusa europskog semestra.