Skip to content

..još iz medija

Život i rad u Europi u 2020. godini

Sve se promijenilo u 2020. godini – nešto privremeno, a nešto zauvijek.

NHS – Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) objavila je svoju novu publikaciju – Život i rad u Europi 2020. Iako je opseg utjecaja Covid-19 pandemije na život i rad građana teško u potpunosti obuhvatiti, prioritet Eurofounda je u 2020. godini bio zabilježiti i procijeniti iskustva ovog društvenog poremećaja u državama članicama EU u svim njegovim detaljima i različitostima.

Život i rad u Europi 2020 pruža uvid u to kako su mjere zatvaranja gospodarstava promijenile zaposlenost, rad i kvalitetu života u Europi, a temeljem podataka prikupljenih kroz istraživačke aktivnosti Eurofounda  u 2020. godini. Ovaj godišnjak također sažima nalaze Agencije vezane za razvoj u drugim vidovima društvenog i ekonomskog života – uključujući prakse na radnom mjestu, socijalni dijalog, ravnopravnost spolova i pristup javnim uslugama – koji će imati značajan utjecaj na to koliko brzo se Europa oporavlja od pandemije te uspješni prijelaz u zelenu i digitalnu budućnost. Nalazi o radnim i životnim uvjetima koje je Eurofound stvorio tijekom svog rada predstavljaju temelj dokaza za doprinos u kreiranju socijalne politike.

Cjelovita publikacija na engleskom jeziku –  Living and working in Europe 2020

iz medija

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama

Republike Hrvatske za siječanj 2021. iznosila je 6 979 kuna, što je nominalno niže za 0,3%, a realno za 0,4% u odnosu na prosinac 2020.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2021. iznosila je 9 373 kune, što je nominalno niže za 0,3%, a realno za 0,4% u odnosu na prosinac 2020.Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2021. isplaćena je u djelatnosti Vađenje sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 10 878 kuna, a najniža je isplaćena u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 4 319 kuna.

Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2021. isplaćena je u djelatnosti Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 15 695 kuna, a najniža je isplaćena u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 5 473 kune.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 2,7%, a realno za 3,0%.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 1,2%, a realno za 1,5%.

U siječnju 2021. bilo je prosječno 167 plaćenih sati, što je za 8,2% manje nego u prosincu 2020. Najveći broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti zdravstvene zaštite (178), a najmanji broj plaćenih sati bio je u djelatnostima Usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika i Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za siječanj 2021. iznosila je 40,87 kuna, što je u odnosu na prosinac 2020. više za 8,4%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 11,6%.

Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za siječanj 2021. iznosila je 54,89 kuna, što je u odnosu na prosinac 2020. više za 8,3%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 10,0%.

iz medija

EU je jedno od najbogatijih područja na svijetu.

Unatoč tome 95 milijuna Europljana živi u opasnosti od siromaštva.

Porazna je i činjenica da je 10 posto zaposlenih Europljana izloženo riziku od siromaštva jer se niske plaće u mnogim državama članicama ne povećavaju istom stopom kao i druge vrste plaća. Sve to dovodi do nejednakosti u dohotku koji stvara nejednakosti u društvu,

smanjuje sposobnost ljudi da podmiruju svoje financijske obaveze i

bitno narušava kvalitetu njihova života. 

Stoga je Europski parlament usvojio rezoluciju o smanjivanju razlika i suzbijanju siromaštva među zaposlenima i podržao prijedlog Europske komisije o direktivi o minimalnim plaćama kojom bi se osiguralo da svi zaposleni od svoga rada mogu dovoljno zarađivati za pristojan život. Za ukidanje siromaštva među zaposlenima, zastupnici pozivaju na uvođenje minimalne plaće, jednake uvjete rada za sve i

bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života. 

No, europska direktiva o minimalnim plaćama ne govori o jedinstvenoj minimalnoj plaći na razini EU, što bi bio ideal i što bi zapravo bila prava Europa.

To je neizvedivo s obzirom na veliku razliku u ekonomskoj snazi pojedinih zemalja članica pa direktiva o minimalnim plaćama traži uvođenje minimalne plaće

u sve zemlje članice. Za svaku zemlju članicu posebno bi se radili izračuni po kojima minimalna plaća ne bi smjela biti niža od 50 posto prosječne i 60 posto medijalne plaće,

i ne bi smjela biti ispod nacionalne linije siromaštva.

A zašto 95 milijuna Europljana živi u opasnosti od siromaštva?

Od 27 zemalja članica njih 21 imaju određenu minimalnu plaću.

Prema podacima EUROSTAT-a za siječanj 2021. najmanju minimalnu plaću u bruto iznosu ima Bugarska – 332 eura. Zatim slijede, Mađarska – 442 eura, Rumunjska – 458 eura, Latvija – 500 eura, Hrvatska – 563 eura, Češka – 579 eura, Estonija – 584 eura, Poljska – 614 eura, Slovačka – 623, eura, Litva -642 eura, Grčka – 758 eura,

Portugal – 776 eura, Malta – 785 -eura, Slovenija 1.024 eura, Španjolska – 1.108 eura, Francuska – 1.555 eura, Njemačka – 1.614 eura , Belgija – 1.626 eura,

Nizozemska – 1.685 eura, Irska 1.724 eura i Luksemburg 2.202 eura.

 Kada je o Hrvatskoj riječ prosječna bruto plaća kreće se između 9.200 i 9.300 kuna

(oko 1.240 eura), a zakonom određena bruto minimalna plaća iznosi 4.250 kuna

( oko 563 eura). Dakle, minimalna plaća u Hrvatskoj ne dostiže predloženi cilj

da ne smije biti niža od 50 posto prosječne plaće. Ona bi u ovom trenutku trebala iznositi najmanje 4.650 kuna bruto. 

Načelo da je rad najbolji lijek za siromaštvo ne djeluje u sektorima s niskim primanjima niti za one koji rade u nesigurnim i netipičnim radnim uvjetima.

Zastupnici stoga pozivaju Komisiju i države članice da u okvir svojeg općeg cilja okončanja siromaštva u EU-u uključe i sprečavanje siromaštva među onima koji su već zaposleni. Direktivom o minimalnim plaćama bi se trebalo osigurati da propisane minimalne plaće uvijek budu iznad praga siromaštva, a poslodavci ne bi smjeli

od minimalne plaće odbiti troškove obavljanja posla, kao što su smještaj,

potrebna odjeća, alati, osobna zaštita i druga oprema, kao i troškove edukacije radnika,

Stav Europske konfederacije sindikata je da se niti jedna skupina radnika ne može isključiti iz zakonom ili Kolektivnim ugovorom određenih minimalnih plaća u nekoj zemlji – mladih radnika, novozaposlenih radnika, migranata i svih ostalih.

Osim toga, ovaj prijedlog ne uskraćuje niti jednoj članici EU da uređuje minimalne plaće kao što je to činila do sada. Ako je neka zemlja do sada minimalne plaće uređivala

kroz Kolektivni ugovor može to nastaviti i dalje i ne mora pisati nove zakone.