Skip to content

..još iz medija

05.10.2021

27. rujna 2021. godine u Novinarskom domu u Zagrebu predstavljeni su rezultati istraživanja o nasilju i uznemiravanju na radnom mjestu, koje je provedeno u lipnju i srpnju ove godine među zaposlenima u poduzećima i službama u kojima djeluju sindikati udruženi u Nezavisne hrvatske sindikate. Predstavljanje je održano u hibridnom obliku (dio sudionika sudjelovao je putem digitalne platforme). Istraživanje su provele dr.sc. Petra Rodik i Jelena Ostojić na prigodnom uzorku od 2340 ispitanika/ca iz sedam sektora rada (energetika, promet, šumarstvo, poštanske djelatnosti, IKT, financijske i djelatnosti osiguranja te državna i javna služba) i dio je projekta “Prema sprečavanju i iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja na radnim mjestima u Hrvatskoj” sufinanciranog iz programa 2014 – 2021 Social Dialogue Decent Work Norveškog fonda, koji provode Nezavisni cestarski sindikat (NCS), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Istraživanje je pokazalo kako su muškarci na radnom mjestu najčešće iskusili fizičko nasilje, dok je zlostavljanje, uznemiravanje i mobing češće kod pripadnica ženskog spola.

Najčešći oblik uznemiravanja kod ispitanika je ogovaranje i širenje glasina, nedodjeljivanje ili pretjerano dodjeljivanje radnih zadataka te kritiziranje načina na koji je posao obavljen, a dosta je često i ignoriranje radnika. Ti oblici uznemiravanja najčešći su u dobnoj skupini od 36 do 50 godina starosti, a najmanje ih je kod starijih od 51 godine.Zaposleni su najčešće uznemiravani od osobe koja im je nadređena, a slijede uznemiravanja od kolega ili pak od nepoznatih osoba u poslovanju, a uznemiravanja se najčešće događaju u prostorijama tvrtke te putem elektroničke pošte. 

Istraživanje je ujedno ukazalo na korelaciju između uznemiravanja i obilježja posla, pri čemu je uznemiravanje češće na poslu koji je fizički rizičniji i zahtjevniji, a rjeđe na poslovima gdje postoji društvena podrška, sudjelovanje u donošenju odluka i gdje se pružaju intrinzične nagrade.  Prema istraživanju čak 84 posto ispitanika potvrdno je odgovorilo kako im je zbog bilo kojeg oblika nasilja ili uznemiravanja narušeno zdravlje, a postotak je veći kod žena (87 posto), nego kod muškaraca (77 posto) dok je bolovanje zbog navedenog nasilja uzela trećina ispitanika muškog spola te četvrtina žena. Uslijed krize i rada od doma, najveći dio ispitanika odgovorio je kako rad od kuće nije utjecao na njihovu izloženost bilo kojoj vrsti nasilja ili uznemiravanja. Zabrinjavajuće je da je tek svaki 11 ispitanik službeno prijavio nasilje ili uznemiravanje (90 posto), a oni koji jesu, najčešće su zbog toga bili i na bolovanju.

Najčešći odgovor kod onih koji nisu prijavili uznemiravanje jest da smatraju kako to ništa ne bi promijenilo, ne vjeruju da bi počinitelji bili kažnjeni, smatraju to teško dokazivim te se boje za svoje radno mjesto. Prema istraživanju osobe koje su bile uznemiravane najčešće to odmah prijave (43 posto), a velik je i broj onih koji za to čekaju i više od godine dana (24 posto)

te prijavljuju najčešće pisanim putem.   Ispitanici su uglavnom nezadovoljni ishodom i brzinom postupka kod poslodavca, pri čemu je u polovici slučajeva nadležno tijelo istražilo incident, dok kod 38 posto slučajeva kažu da nije, a 12 posto ih to ne zna. Također, svaki četvrti ispitanik (25,7 posto) je odgovorio kako su pravilnici u tvrtkama jasni, a još manji broj (17,9 posto) ih je odgovorio kako smatraju da su postojeći mehanizmi zaštite dostojanstva na radnom mjestu učinkoviti. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, pri osvrtu na rezultate istraživanja naglasila je da je riječ o problemu koji se ne smanjuje i koji je postao u društvu vidljiviji jer su pritužbe na uznemiravanje i zlostavljanje u posljednjih 10 godina porasle čak za 50%. Također, naglasila je kako se u posljednje vrijeme bilježi trend velikog broja pritužbi za uznemiravanje i zlostavljanje na radnom mjestu od strane trećih osoba (kolege na radnom mjestu, očevi, partneri i supruzi žrtava). Pravobraniteljica je ukazala na pravne probleme i nedorečenosti s kojima se susreće u radu te iznijela preporuke za učinkovitije bavljenjem problemom spolnog uznemiravanja na radnom mjestu

o prosječnoj plaći

21.09.2021

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za srpanj 2021. iznosila je 9 488 kuna, što je nominalno niže za 1,9%, a realno za 2,1% u odnosu na lipanj 2021. Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj 2021. isplaćena je u djelatnosti Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 10 624 kune, a najniža je isplaćena u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 4 462 kune. 

Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj 2021. bila je u djelatnosti Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 15 372 kune, a najniža je bila u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 5 645 kuna. 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za srpanj 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 4,8%, a realno za 1,9%.   

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za srpanj 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 3,4%, a realno za 0,6%. 

Za razdoblje od siječnja do srpnja 2021. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosila je 7 081 kunu, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. nominalno više za 5,3%, a realno za 3,7%. Za razdoblje od siječnja do srpnja 2021. prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosila je 9 526 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. nominalno više za 3,8%, a realno za 2,3%. U srpnju 2021. bilo je prosječno 175 plaćenih sati, što je za 0,6% više nego u lipnju 2021. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti Vodni prijevoz (186), a najmanji broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (161). Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za srpanj 2021. iznosila je 39,42 kune, što je u odnosu na lipanj 2021. niže za 2,2%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 8,8%. Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za srpanj 2021. iznosila je 53,08 kuna, što je u odnosu na lipanj 2021. niže za 2,3%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 7,4%.

Medijalna neto plaća za srpanj 2021. iznosila je 6 000 kuna, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7 788 kuna. Izvor: DZS

iz medija

26.07.2021

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić izjavio je u četvrtak kako je u vrijeme sve većeg otuđenja zajednički dan odmora potrebniji nego ikad, pa će Vlada kroz izmjene Zakona o trgovini, uvažavajući specifičnosti gospodarstva, u fokus staviti radnika i njegovu obitelj.

Sudionici okruglog stola o slobodnoj nedjelji,održanog na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, složili su se da je neradna nedjelja civilizacijsko pitanje koje treba regulirati zakonom i ustvrdili da to neće utjecati na pad prometa trgovina, a neki su se zauzeli za dodatno ograničenje broja dozvoljenih 16 radnih nedjelja godišnje, kako se predlaže u zakonskim izmjenama.

Ćorić je poručio da ćeVlada stvoriti novi zakonski okvir kojim će regulirati rad nedjeljom i učiniti je dominantno danom za čovjeka, obitelj i prijatelje, uz dijalog sa Crkvom, sveučilišnom zajednicom, sindikatima i poslodavcima.

Hrvatska pripada zapadnom civilizacijskom krugu koji je, njegujući kršćansku tradiciju, oduvijek prakticirao neradnu nedjelju, a ta su načela ugrađena u europske društvene vrijednosti i čine socijalni nauk Katoličke crkve. 

Ćorić je upozorio da se pod egidom liberalnog “često promovira svašta” ustvrdivši da smo, uz potrebu i pravo na rad, svjedoci činjenice da čovjek postaje rob rada.

Iznio je i rezultate ankete po kojima se više od polovice ispitanika slaže da je rad nedjeljom disfunkcionalna društvena pojava, dok čak dvije trećine izabire posao s neradnom nedjeljom i po cijenu nešto niže plaće. 

To nam govori, zaključio je Ćorić, da smo još uvijek društvo koje cijeni humane vrijednosti, brigu za čovjeka i njegovu obitelj, a Vladi je dalo mandat da očuva dostojanstvo čovjeka i socijalnu pravdu.

Saborska zastupnica Marijana Petir, koja je 2003. i 2009. predlagala izmjene Zakona o trgovini ali ih je Ustavni sud srušio zbog prigovora trgovačkih lanaca, rekla je kako je dogovoreno da će se ići s izmjenama kojima će se poslodavcima omogućiti da biraju određeni broj radnih nedjelja.

Smatra to pozitivnim iskorakom, iako bi bila sretnija da su se zadržali na prvom prijedlogu o 12 radnih nedjelja.

Pozitivnim smatra minimalne iznimke kojima se poljoprivrednicima omogućava prodaja na tržnici i sajmovima nedjeljom, no za prijedloge usmjerene na snažniju liberalizaciju radnog vremena smatra da bi nas mogli odvesti u krivom smjeru.

Odbacila je tvrdnje pojedinih trgovačkih lanaca da im je promet nedjeljom najveći i da će zabilježiti gubitke, navodeći da je po podacima Porezne uprave najveći promet u trgovini na malo petkom, a u trgovačkim lancima subotom. Brojna znanstvena istraživanja potvrdila su, kaže Petir, da rad nedjeljom negativno utječe na zdravlje radnika, uzrokuje emocionalnu iscrpljenost i stalan stres.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever istaknuo je da Švicarska, koj ima triput veći prihod od turizma nego Hrvatska, preko vikenda zatvara trgovine i još nije propala.

Sindikat je za zabranu rada trgovina nedjeljom u cjelini, osim za male obiteljske trgovine, dok za turizam smatra važnijim da su im na raspolaganju restorani.

Predsjednik Nadzornog odbora KTC-a Ivica Katavić smatra, međutim, da ni obiteljske trgovine ne trebaju raditi nedjeljom, čak ni u turizmu.

S predloženim izmjenama treba biti oprezan kako zakon zbog banalnih stvari ne bi pao na Ustavnom sudu, jer je teško razgraničiti male i obiteljske trgovine, naglasio je.

Njegova tvrtka je 2018. odlučila ne raditi blagdanima, kako bi ljudi bili sa svojim obiteljima, a od 2020. i nedjeljom. Bilo je bojazni što će biti s njihovim prihodima, no pokazalo se da su 2020. ostvarili četiri posto veći promet nego 2019.

Osnivač Hrvatskog saveza za nedjelju fra Bože Vuleta smatra da nacrt zakona otkriva dobre namjere zakonodavca, ali je nezadovoljan sa 16 radnih nedjelja pa bi volio da netko podnese amandman kako bi se taj broj reducirao.

Rektor Katoličkog sveučilišta Željko Tanjić ističe da je za Crkvu nedjelja središnji dan, ali je svjesna pluralnosti društva. Napominje pritom da je većina zapadnoeuropskih zemalja, često u sekularnom kontekstu, zadržala neradnu nedjelju.

Tanjić je pritom ocijenio da je koncept rada nedjeljom neizravno utjecao i na klimatske promjene jer je individualizam baziran na želji za posjedovanjem doveo u konačnici do iscrpljivanja resursa.